Neformalni samit u Parizu među europskim čelnicima zaključio je bez ikakve konkretne najave, jer ideja o raspoređivanju mirovnih trupa u Ukrajinu ostaje vrlo podjela.
Europski čelnici zavjetovali su se u ponedjeljak da nastave svoju zajedničku potporu Ukrajini, usprkos ruskoj invaziji, ali nisu uspjeli pružiti nova jamstva o sigurnosti koja bi mogla napraviti razliku uslijed poticanja Donalda Trumpa da pokrene pregovore s Rusijom.
Trumpova je proglasila namjeru da sklopi sporazum o rješavanju trogodišnjeg rata u narednim tjednima, uzdrmala je Europu do srži i strahuje da bi to moglo dovesti do bolnih ustupaka za Kijev i ostaviti kontinent ranjiv na ekspanzionizam Kremlja.
Bijela kuća poslala je upitnik europskim saveznicima, između ostalog, ako bi bili spremni rasporediti mirovne vojnike u naciju razorenu ratom.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron prethodno je izrazio svoju otvorenost prema tom scenariju. U ponedjeljak je britanski premijer Keir Starmer jasno dao do znanja da je spreman učiniti isto sve dok Amerika pruži “zaostatak”.
“Spreman sam razmotriti počinjenje britanskih snaga na terenu zajedno s drugima ako postoji trajni mirovni sporazum. Ali mora postojati američki zaostatak, jer je američko sigurnosno jamstvo jedini način da se Efikasno odvrati Rusija od napada na Ukrajinu”, rekao je Starmer Na kraju sastanka u hitnim slučajevima u Parizu.
“Moramo prepoznati novu eru u kojoj smo se beznadno prilijepili za udobnost prošlosti. Vrijeme je da preuzmemo odgovornost za svoju sigurnost, za svoj kontinent.”
Danski premijer Mette Frederiksen rekao je da je njezina zemlja “otvorena” za mirovnu ideju, ali upozorila je da postoji “puno pitanja” koja su potrebna odgovora.
“Jedna vrlo važna stvar je kako će Amerikanci pregledavati ta pitanja”, rekla je. “Hoće li podržati Europljane u slučaju čizama na zemlji?”
Upitan o mirovnim pregovorima, Frederiksen je rekao da “prekid vatre nije automatski mir i da nije automatski dugotrajni mir” i pozvao je europske nacije da “pojačaju” svoju pomoć Ukrajini da postave zemlju u “najbolju moguću” poziciju za buduće pregovore .
Njemački kancelar Olaf Scholz bio je daleko kritičniji, rekavši da je svaka rasprava o mirovnim snagama bila “potpuno preuranjena” i “vrlo neprimjerena” u ovom trenutku, s obzirom na to da rat još uvijek bježi sa svojom brutalnošću.
“Čak sam i malo razdražen tim raspravama”, rekao je Scholz nakon napuštanja sastanka.
Scholz je pozdravio izglede za mirovne pregovore, ali upozorio je da na Ukrajinu nametne “diktirani mir”. Također je naglasio potrebu za održavanjem ujedinjenog zapadnog fronta protiv Kremlja. Saveznici su razbuktali nedavne prijedloge Bijele kuće da bi uskoro moglo početi povlačiti američke trupe s europskog tla.
“Ne smije postojati podjela sigurnosti i odgovornosti između Europe i SAD -a, što znači da se NATO temelji na činjenici da uvijek djelujemo zajedno i da smo u riziku zajedno i jamče našu sigurnost kroz to”, rekao je Scholz novinarima.
“To se ne smije dovoditi u pitanje. To moramo imati na umu.”
Španjolski premijer Pedro Sánchez inzistirao je da svako naselje između Ukrajine i Rusije ne bi trebalo “napraviti iste pogreške kao i prošlost” i omogućiti Vladimiru Putinu da ubuduće pripojava strani teritorij negdje u budućnosti. Sánchez je rekao da napori za obnavljanje mira “moraju ojačati europski projekt i multilateralni poredak”.
“Još uvijek nemamo uvjeta za mir da počnemo razmišljati o ovom modelu”, rekao je Sánchez na pitanje hoće li se Španjolska obvezati na čizme na zemlji. “Svaka jamstva sigurnosti moraju biti odgovornost koju dijele svi saveznici”, dodao je.
Prije sastanka, njegov poljski kolega, Donald Tusk, isključio je slanje poljskih vojnika u Ukrajinu kao dio mirovne misije. Poljska je vođa NATO -a u obrambenoj potrošnji po BDP -u i dobila je pohvale od Trumpove administracije.
“Ne planiramo poslati poljske vojnike na teritorij Ukrajine, ali podržat ćemo, također u pogledu logistike i političke podrške, zemlje koje će možda htjeti pružiti takva jamstva u budućnosti”, rekao je Tusk prije odlaska u Pariz.
Samit za hitne slučajeve
Sastanku u Parizu, čiji je domaćin Macron, također je prisustvovao italijanski Giorgia Meloni, Nizozemska Dick Schoof, Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije, António Costa, predsjednik Europskog vijeća i Mark Rutte, Glavni tajnik NATO -a.
“Danas smo u Parizu potvrdili da Ukrajina zaslužuje mir snagom. Mir poštuje njegovu neovisnost, suverenitet, teritorijalni integritet, s jakim jamstvima sigurnosti”, rekli su von der Leyen i Costa u koordiniranoj poruci.
“Europa nosi svoj puni udio u vojnoj pomoći Ukrajini. U isto vrijeme, potreban nam je porast obrane u Europi.”
Samit je prenio reakciju na telefonski poziv između Donalda Trumpa i Vladimira Putina prošlog tjedna, zbog čega su oba čelnika pristala na pregovore da završe rat “odmah”. Razgovor je prekinuo trogodišnje napore na zapadu da izolira Putina, koji je optužen za ratne zločine, i potaknuo brzu povratnu reakciju među Europljanima, koji su to smatrali isključenjem iz diplomatskog procesa.
Keith Kellogg, američki specijalni izaslanik za Ukrajinu i Rusiju, kasnije je potvrdio da će se Europa savjetovati tijekom pregovora, ali će u konačnici nedostajati mjesto za stolom. Kellogg je dodao da radi na “Trumpovom vremenu”, a američki predsjednik je očekivao da će imati nacrt sporazuma u “danima i tjednima”.
Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy rekao je da neće prihvatiti “ugovore sklopljene iza naših leđa bez našeg umiješanosti” i podržao je europsko uključivanje u razgovore. Rusija je, međutim, rekla da bi radije držao Europljane izvan sobe.
“Ne znam što bi trebali učiniti za pregovaračkim stolom. Ako će izvaditi neke lukave ideje o zamrzavanju sukoba, dok će oni sami (…) imati na umu nastavak rata, zašto onda zašto Pozovite ih tamo? ” Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova, rekao je u ponedjeljak.
Očekuje se da će se Lavrov, koji je pod sankcijama EU, sastati s američkim državnim tajnikom Marcom Rubio u utorak u Saudijskoj Arabiji, a obilježavajući prvi put da će se EU i ruski dužnosnici osobno sastati od poziva Trumpovog Putina. Rubio će se pridružiti Mike Waltz, savjetnik za nacionalnu sigurnost, i Steve Witkoff, izaslanik na Bliskom Istoku.
Razgovori SAD-Rusije “daju”, rekao je Zelenskyy tijekom posjeta Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAB). U srijedu je trebao otputovati u Saudijsku Arabiju.
Brzi tempo pregovora stavio je Europu na rub i potaknuo je burnu diplomatsku aktivnost kako bi pokazala političko jedinstvo i obnovljenu odlučnost.
Trumpova administracija jasno je dala do znanja da očekuje da će Europa preuzeti ogroman udio buduće potpore Ukrajini, i vojne i financijske. Kontinent je signalizirao svoju spremnost da preuzme veću ulogu zadržavajući zapadni front koji je postavljen u ranim satima invazije.
Međutim, Trumpove najnovije akcije i nedavne primjedbe svog ministra obrane, Pete Hegseth, ukazuju na Ameriku više ne vidi Europu kao prioritet i uskoro bi moglo početi povlačiti vojno osoblje s kontinenta kako bi se usredotočilo na Kinu i granicu s Meksikom. Prošli tjedan Hegseth je rekao da je svaka mirovna misija raspoređena u Ukrajinu Bila bi lišena NATO -ovog članka 5. kolektivne obrane.
