Europska konferencija komisijâ za pravdu i mir iz više europskih zemalja zajedničkom izjavom upozorila je u srijedu 26. ožujka na izazove organiziranoga kriminala u Europi.
Europska konferencija komisijâ za pravdu i mir iz Albanije, Belgije (Flandrija), Belgije (Valonija), Hrvatske, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga, Portugala, Španjolske, Švedske, Švicarske i Ukrajine u izjavi upozorava da je organizirani kriminal rastući sigurnosni problem u Europi.
„Različiti oblici organiziranoga kriminala i raznolike metode koje koriste, kao i širok spektar prijetnji i destruktivnih potencijala njihovih aktivnosti, nisu samo kriminološki fenomeni, već predstavljaju i golem problem za europska društva i države. Stoga Europska konferencija komisijâ za pravdu i mir ovom izjavom zahtijeva da se suzbijanje organiziranoga kriminala uočava kao izazov za cjelokupno društvo i politiku“, navodi se u izjavi, prenosi IKA.
Europske konferencije komisijâ za pravdu i mir pozivaju na stvaranje širokih nacionalnih i europskih saveza protiv organiziranoga kriminala, na razini različitih politika, agencija za provedbu zakona, civilnog društva i Crkve. Potpisnici u svojim zahtjevima navode 14 mjera koje smatraju potrebnima za učinkovitu borbu protiv organiziranoga kriminala u Europi. Između ostaloga, pozivaju na stvaranje „obvezujuće definicije organiziranoga kriminala na interdisciplinarnoj osnovi“, jačanje međunarodne suradnje u borbi protiv organiziranoga kriminala uključujući i prekograničnu europsku strategiju, povećanje kapaciteta Europola, redovitu razmjenu informacija i spoznaja, prevenciju i informiranje te podršku žrtvama.
Traže također proučavanje programa integracije migranata, razmatranje zabrane promidžbe štetnih sredstava i oblika ponašanja kao i promišljanje o restorativnoj pravdi i rehabilitaciji. Pozivaju Crkve i crkvene organizacije da iskoriste sve mogućosti za podizanje svijesti o destruktivnoj ulozi bijeloga kriminala. Crkve, naglašavaju, moraju biti saveznici na svim razinama inicijativama, organizacijama i osobama koje se protive organiziranom kriminalu.
Europa se, naglašava se u dokumentu, „trenutačno suočava s mnogim prijetnjama svojoj sigurnosti, integritetu i koheziji, kako iznutra tako i izvana. U svjetlu tih prijetnji, od kojih su mnoge svima vidljive, postoji i djelomično skrivena opasnost koja djeluje i raste: organiziran kriminal“. Upozorava se i na neujednačen pristup fenomenu organiziranog kriminala u različitim europskim zemljama, kao i na metode kojima se organizirani kriminal pokušava integrirati u društvene strukture.
Potpisnici podsjećaju da je papa Franjo izričito ekskomunicirao članove mafije, izjavivši 2014. godine: „Oni koji u svojemu životu slijede ovaj put zla, kao što to čine mafijaši, nisu u zajedništvu s Bogom. Oni su ekskomunicirani.“ Papin „čvrst stav definira organiziran kriminal ne samo pravnim pitanjem, već i dubokim kršenjem Božanske pravde i kršćanskih vrijednosti kao što su zajedničko dobro, solidarnost i pravda“, navodi se u izjavi.
Posebno se ukazuje na opasnost djelovanja kriminalnih mreža u osjetljivim područjima zdravstva, obrazovanja, kulture i medija. Organizirani kriminal, naglašava se, često ugrožava pravo na zdravlje, primjerice kad je riječ o trgovini drogom, ali i „u slučajevima ilegalnih odlaganja otrovnog otpada, krivotvorenih lijekova, namjernog nepoštivanja sigurnosnih propisa u građevinskoj industriji, prisilne prostitucije žena i muškaraca, te komercijalne zlouporabe djece ili adolescenata. Prisilno surogatstvo jest izrazito perfidan oblik iskorištavanja djece i žena, koji prvenstveno služi komercijalnim ciljevima, kao i trgovina djecom, pogotovo onom iz neeuropskih zemalja, kako bi ih ponudili za posvojenje.“
U izjavi se izričito spominje organiziran financijski kriminal, „koji organizirani kriminalci provode na svim kontinentima, a postao je mnogo značajniji zbog novih tehnologija“.
„Zajedničko obilježje svih vrsta organiziranoga kriminala jest to da uvijek nanosi štetu ljudima – fizičku ili emocionalnu, kratkoročnu ili trajnu – a u krajnjim slučajevima uzrokuje i smrt. Ljudi postaju sredstva za postizanje određenoga cilja, za donošenje profita ili za uzrokovanje ovisnosti. Ovakva instrumentalizacija ljudi ne utječe samo na žrtve, već i na počinitelje kaznenih djela. U kriminalnim radnjama nema ničega prihvatljivoga ili poželjnoga, pa svatko postaje žrtva. Zbog toga organiziran kriminal gotovo uvijek djeluje protiv same srži ljudskih prava – ljudskoga dostojanstva“, poručuju potpisnici. (kta/ika)
