Svjesni važnosti ekoloških izazova s kojima smo kao društvo suočeni NCM Ivan Pavao II. 12. veljače 2025. organizirao je panel-diskusiju pod nazivom „Ekološka svijest nove generacije“, objavio je portal Katoličkog tjednika nedjelja.ba.
Panel-diskusija Nadbiskupijskog centra za pastoral mladih Ivan Pavao II., dio je projekta Youth Power – volonterizam kao ključ promjene, koja je okupila stručnjake, aktiviste, učenike i volontere koji su razgovarali o važnosti ekološke odgovornosti, uključenosti i ulozi pojedinca u zaštiti okoliša.
Nismo sami
Među sudionicima bili su učenici Katoličkog školskog centra Sv. Josip iz Sarajeva, Srednje poslovno-komercijalne i trgovačke škole također iz Sarajeva kao i njihovi vršnjaci iz Srednje škole Ivan Goran Kovačić iz Kiseljaka te predstavnici Mreže za izgradnju mira i djelatnici NCM-a.
Diskusijom je moderirao djelatnik NCM-a Stefan Kukrić koji je uputio riječi dobrodošlice i panelistima: Kerimi Delibašić iz Udruženja Narko Ne; Saneli Popović iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma; fra Antoniu Baketariću, duhovnom asistentu Frame Bosne Srebrene te Željku Maksimoviću iz NCM-a.
Događaj je bio podijeljen na dva dijela. Na početku, u uvodnom dijelu Kukrić je predstavio hvalevrijedne aktivnosti NCM-a na ekološkom polju, a posebno natječaj za 25 mini-eko granta koje će podržati s 29 300 KM.
„Danas nas je ovdje okupila ekologija. Okupio nas je zajednički interes i briga o našoj životnoj okolini“, kazao je Stefan pojasnivši etimologiju riječi ekologija te predstavivši problematiku odnosno stvarnost zagađenja, uništavanja prirodnih resursa, način i duljinu razlaganja pojedinih materijala, proizvodnju otpada u odnosu na svjetsku populaciju i činjenicu da se nerijetko ponašamo kao da smo sami na planetu, a nismo.
U nastavku je podsjetio na pravila panel-diskusije te pozvao okupljene na aktivno sudjelovanje.
Digitalizacija u službi dizanja ekološke svijesti mladih
Okupljeni su potom odgledali kratki video o okolišu naziva Jedna Zemlja te je uslijedila sama diskusija. Stefan je svim panelistima uputio isto pitanje: Kako ocjenjuju ekološku svijest među mladima i koji su njihovi glavni izazovi? – te je svatko od njih odgovorio iz svoje perspektive i osobnog iskustva.
Najprije je odgovorila Kerima kazavši kako je uočljiva promjena u promišljanju mladih o ekološkim pitanjima. „Rekla bih najviše digitalizacijom – vi ste nekako digitalna generacija koja najveći dio svoga vremena provodi upravo na internetu. Zaista tu promjenu uočavam zato što su nam neki pozitivni modeli iz svijeta puno bliži. Svi ste, vjerojatno, upoznati s Gretom Thunberg koja je švedska aktivistica i jedno od mladih lica koje je pokrenulo promjenu kada je riječ o ekološkim problemima i njezina pojava među mladima je upravo omogućena putem interneta“, kazala je, među ostalim, predstavnica Udruženja Narko Ne.
Potom je odgovorio fra Antonio iz perspektive Katoličke Crkve i franjevačke duhovnosti. „Smatram da se ova tematika iscrpljuje kroz tri neke najkonkretnije teme: klimatske promjene, globalno zatopljenje i zaštita životne sredine. Sve je to u blizu, a opet sve nekako drugačije i različito. Kod nas postoji sistemska greška. U Bosni i Hercegovini ne postoje adekvatni zakoni, ili ako postoje uglavnom se ne poštuju – oni koji će regulirati pitanje zaštite životne sredine. Glede mladih ljudi mislim da mi do kraja ne možemo imati tu jasnu sliku koliko su oni aktivno uključeni i koliko imaju svijest o zaštiti životne sredine i općenito o svim sferama koje dolaze kroz ekologiju, zato što mi imamo mlade koji na našim projektima sudjeluju (bilo kroz NCM ili u nekim drugim organizacijama) i na koje uvijek možemo računati, međutim nameće se pitanje što je s jednom širom slikom? Kada govorimo o zaštiti životne sredine nažalost još uvijek nemamo svijest o zajedničkom dobru“, objasnio je fra Antonio.
Okoliš na marginama
Riječ je zatim uzela Popović kazavši kako još od 2003. u Federaciji BiH, a samim tim i u Bosni i Hercegovini postoji zakonska regulativa po pitanju okoliša. „U međuvremenu smo donijeli i razvili strategiju o zaštiti okoliša koja je nakon 10 godina istekla, pa smo donijeli novu. Pa onda imamo sada strategiju na državnoj razini koja čeka da se počne realizirati jer postoji plan aktivnosti koje treba provesti na terenu jer procjena nekih protokola iznosi više od 11 milijardi dolara. Znači imamo instrumente, imamo zakone (…) čak i strategije koje nas vode i usmjeravaju k ciljevima Europske unije (…) No kod nas je okoliš negdje na marginama i dalje, jer je okoliš nešto što zazire od većih izdvajanja sredstava – kako države, tako i drugih međunarodnih organizacija koje bi eventualno mogle pomoći nama da ono što posjedujemo i zaštitimo“, kazala je, između ostalog, predstavnica Federalnog ministarstva okoliša i turizma.
Potom se djelatnik NCM-a Maksimović pozvao na UN-ove podatke kako je 80% mladih svjesno ekoloških problema no svega njih 30% efektivno radi na tom pitanju. „Generalno smo mi mladi prilično sebični. Svako jutro kada idem na posao putujem sam u automobilu. I ne želim, odnosno izuzetno bi mi teško bilo prihvatiti da bilo tko bude uz mene tada u automobilu (…) čisto zbog tog nekog trenutka mog mira (…) Dakle iz nekih svojih sebičnih razloga ne želim nekako smanjiti broj automobila u gradu. Isto tako mi mladi, izuzetno smo sebični u davanju našeg vremena. Naravno da je situacija bolja nego prije i da radimo na svemu tome, ali opet mislim kako bismo malo više trebali dat. Možemo kriviti bilo koga drugog za naše probleme koje imamo u svijetu – bila to vladina organizacija, nevladina organizacija, na kraju svodi se sve na nas. Ako se mi ne izborimo za nešto neće nam ni drugi dati“, kazao je Željko.
Moderator Kukrić postavio je još nekoliko pitanja panelistima, poput: glavnih izazova mladih; odupiranja vršnjačkom pritisku, novčanoj naknadi koju najveći zagađivači plaćaju državi, stavu Katoličke Crkve o ekologiji i zaštiti životne sredine gdje je fra Antonio posebno istaknuo pontifikat pape Franje i njegovu encikliku o okolišu Laudato si’.
U nastavu je ostavljen prostor za pitanja sudionika koji su aktivno sudjelovali te se razgovaralo i o ključnom problemu za grad Sarajevo, a to je njegovo enormno zagađenje zraka.
Uslijedio je još jedan video o zagađenju u svijetu te naredni blok pitanja, da bi panel-diskusija završila zahvalama sudionicima, panelistima i uručivanjem darova te videom bh. putopisca o ljepotama Bosne i Hercegovine, s porukom da su promjene moguće i kako se zajedničkim naporima može stvoriti zdraviji okoliš za buduće generacije. „Ne morate biti inicijatori, bitno je da budete sudionici. Pridružite se svakoj inicijativi, zaštitite naš planet i brinite se jedni o drugima“, poručio je moderator Kukrić.
