Zemlje EU-a koje ne provedu Novi pakt o migracijama i azilu, koji je u srijedu prihvatio Europski parlament, mogle bi se suočiti s pravnim postupkom, upozorio je šef unutarnjih poslova Unije.
“Sve države članice to moraju implementirati i primjenjivati”, rekla je u četvrtak za Euronews Ylva Johansson, povjerenica koja je predvodila sveobuhvatnu reformu.
“Ako ne, Komisija će naravno djelovati i koristiti – ako je potrebno – (postupke) za kršenje”, dodala je. “Ali moram reći da sam prilično uvjeren da će zemlje članice sada vrlo brzo implementirati Pakt.”
Novi pakt je skup od pet međusobno povezanih zakona čiji je cilj uspostavljanje zajedničkih, predvidljivih pravila za upravljanje prihvatom i premještanjem tražitelja azila. Ovo će, prema mišljenju, okrenuti stranicu desetljeća samostalnih, kaotičnih reakcija.
Prošle je godine EU zaprimila 1,14 milijuna zahtjeva za međunarodnom zaštitom, što je rekord u sedam godina, te je zabilježila 380.000 neregularnih prelazaka granice, od kojih polovica preko središnje mediteranske rute.
Nakon gotovo četiri godine mukotrpno sporih pregovora, zastupnici Europskog parlamenta tijesno podržao novi pakt u glasovanju u srijedu, otvarajući put za konačni gumeni pečat od država članica, koji se očekuje krajem ovog mjeseca.
Ali ubrzo nakon glasanja u srijedu, poljski premijer Donald Tusk došao oštro protiv remonta, nazivajući ga “neprihvatljivim” i napadajući predloženi sustav “obavezne solidarnosti”, jednu od glavnih novina Novog pakta.
Prema ovom sustavu, države članice će imati tri opcije za upravljanje migracijskim tokovima: preseliti određeni broj tražitelja azila, platiti 20.000 eura za svakog tražitelja kojeg odbiju preseliti ili financirati operativnu podršku, poput osoblja i opreme. Bruxelles cilja na 30.000 preseljenja godišnje, ali inzistira na tome da sustav neće prisiljavati nijednu zemlju da prihvati izbjeglice sve dok doprinose bilo kojom od druge dvije opcije.
“Zaštitit ćemo Poljsku od mehanizma premještanja”, rekao je Tusk na tiskovnoj konferenciji u Varšavi.
Tusk – koji pripada Građanskoj platformi desnog centra – izabran je za premijera prošlog prosinca, obećavši da će voditi proeuropsku vladu i okončati osmogodišnju euroskeptičnu vladavinu stranke Pravo i pravda (PiS).
Smatra se bliskim saveznikom predsjednice Komisije Ursule von der Leyen, ali njegovo čvrsto odbacivanje pakta donekle je bacilo vodu na reformu koju je sama von der Leyen pozdravila kao “povijesnu” i “veliko postignuće za Europu”.
Mađarska, još jedan poznati kritičar Novog pakta, također je izrazila cenzuru.
“Šteta je što je nakon devet godina od vrhunca migracijske krize, Parlament došao do rješenja koje je u osnovi ozbiljno kršenje suvereniteta nacionalnih država”, rekao je Zoltán Kovács, vladin međunarodni glasnogovornik, u četvrtak tijekom brifinga. s novinarima u Bruxellesu.
“Pakt neće pružiti djelotvorno rješenje ni za jednu državu članicu”, dodao je.
Kovács je inzistirao da će njegova zemlja “glasno govoriti protiv” Novog pakta, tvrdeći da ne uzima u obzir mađarsko iskustvo i da je “osuđen na propast”.
Ali na pitanje hoće li Budimpešta otvoreno zanemariti pravila i riskirati da bude ošamarena postupkom za kršenje, glasnogovornik je bio oprezniji i rekao je da njegova vlada još uvijek mora ispitati “točan tekst” uključen u reviziju.
Uoči glasovanja u Saboru, reforma izazvalo protivljenje i s desne i s lijeve strane. Neki progresivni glasovi smatraju da je Novi pakt popustio pod pritiskom krajnje desnih snaga i da je ugrozio ljudska prava tražitelja azila.
Glasovi krajnje desnice, uključujući francuski Rassemblement National, također su odbacili dijelove pakta, tvrdeći da njegove odredbe ne idu dovoljno daleko u zaštitu granica.
Njegovo odobrenje dolazi upravo na vrijeme za europske izbore, koji će se održati od 6. do 9. lipnja, a na kojima će migracija biti glavna tema za birače.
Nedavna ekskluzivna anketa Euronews/Ipsos pokazala je da samo 16% građana EU-a podržava politiku bloka o migracijama, dok više od pola (51%) tome se protivi.
Suradnja s nekim trećim zemljama ‘teška’
Drugi kritični aspekt migracijske politike EU-a je njezina “vanjska dimenzija”, širok pojam koji se koristi za označavanje sporazuma s trećim zemljama za suzbijanje odlaska ilegalnih migranata prema Europi.
Bruxelles je već postigao dogovor s Tunis, Mauritanija i Egipatgdje se novac EU upumpava u gospodarstva zemalja u zamjenu za ciljane mjere za smanjenje protoka migranata i suzbijanje trgovaca ljudima.
Zastupnici u Europskom parlamentu i branitelji ljudskih prava osudili su dogovore jer nisu prepoznali sve više dokaza o kršenjima ljudskih prava, posebice od strane tuniških vlasti.
Unatoč tome što nije imao službeni sporazum s Libijom, EU je također potrošio procijenjenih 59 milijuna eura za jačanje mehanizama upravljanja granicama libijskih vlasti od 2017., unatoč golemim dokumentiranim dokazima o nezakonitom odbijanju i zlostavljanju subsaharskih migranata u libijskim pritvorskim centrima .
“Suradnja s Libijom je teška”, priznala je Johansson u intervjuu za Euronews. “Imamo čvrsta stajališta, na primjer, kada su u pitanju centri za pritvor (…) neki od njih imaju stvarno neprihvatljive uvjete.”
Dodala je da EU blisko surađuje s Afričkom unijom i Ujedinjenim narodima na spašavanju izbjeglica iz Libije u sigurnije zemlje u okviru takozvanog “mehanizma hitnog tranzita”.
Ali blok također nastavlja “podržavati” libijsku obalnu stražu u njihovim operacijama potrage i spašavanja “kako ljudi zapravo ne bi izgubili živote u Sredozemnom moru”, dodao je Johansson.
Prošle godine, a Izvještaj UN-a je to utvrdio zločine čovječnosti počinila je libijska obalna straža – koja je dobila potporu EU-a – uključujući prisiljavanje žena na seksualno ropstvo, proizvoljno pritvaranje, ubojstvo, mučenje, silovanje, porobljavanje i prisilni nestanak.
