“Kršćanstvo i islam: u službi bratstva u podijeljenom svijetu“ bila je tema javne tribine o kojoj je petero predavača s Mediteranskih teoloških susreta govorilo 17. srpnja u Nadbiskupskom domu u Rijeci. Predavači su bili kršćani i muslimani, te su svatko iz svoje perspektive analizirali odnose vjernika ove dvije najbrojnije svjetske religije. Posebna gošća Mediteranskih teoloških susreta bila je S. Nathalie Becquart, dotajnica Biskupske sinode koja je govoreći o načelima sinodalnog hoda, duha i dijaloga, objedinila sva promišljanja u zajedničku misiju koju neumorno zagovara papa Franjo – djelovati zajedno na dobrobit cijelog čovječanstva.
Tomislav Kovač, profesor fundamentalne teologije i pročelnik Katedre fundamentalne teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, Ulrich Schmiedel, profesor globalnog kršćanstva na Sveučilištu Lund u Švedskoj, Zilka Spahić-Šiljak, profesorica rodnih studija Sveučilišta u Sarajevu te Benjamin Idriz imam Islamske zajednice Penzberg u Njemačkoj, bili su jedinstveni u zaključku da je nužno bolje upoznavanje, uvažavanje i zajedničko djelovanje u područjima u kojima mogu utjecati na bolji život svih ljudi. Predavači su podsjetili da povijesni sukobi i danas obilježavaju mentalitet kršćana i muslimana te istaknuli da je za promjenu potrebna otvorenost da uče jedni od drugih. Uz teret bremenite povijesti, većina strahova danas dolazi iz neznanja i nepoznavanja.
Na tribini kojom je moderirao Stanko Perica, Tomislav Kovač je istaknuo da živimo u vremenu povijesnih promjena. Kao prekretnicu odnosa Katoličke Crkve prema drugim religijama istaknuo je Drugi vatikanski sabor i poziv na dijalog s drugim vjerskim zajednicama. Papa Franjo u tome pozivu ide i korak dalje te poziva na zajedničko djelovanje.
Imam Idriz, koji živi i radi s muslimanima u Njemačkoj, istaknuo je kako ljudi s kojima živi, vrijednosti islama prepoznaju upravo u demokratskim društvima. „Muslimani koji bijegom iz ratnih područja biraju dolazak u Europu, a ne u Saudijsku Arabiju, potvrđuju da u Europi, u demokraciji, mogu ostvariti vrijednosti koje žele živjeti. Ljudi koji dolaze iz tih dijelova svijeta napaćeni su zloporabom religije u islamskim državama. Jedno je znanstveno istraživanje pokazalo da muslimani ostvarenje svojih vjerskih vrijednosti vide u europskim državama, a ne arapskim. Po tom je istraživanju Švedska na prvom mjestu.“ Time je odgovorio i na pitanje o mogućnosti integracije islamskih vjernika u demokratska društva zapadnog svijeta.
Imam je bio vrlo kritičan prema islamskim državama u Aziji i odlučno pozvao na promjene unutar samih islamskih zajednica, posebno tamo gdje su te promjene moguće. „Muslimani na Zapadu spremni su na razvoj nove percepcije islama i promjenu načina života islamskih zajednica.“ Nadovezujući se na izlaganje Zilke Spahić-Šiljak o rodnoj neravnopravnosti suvremenog društva, složio se da muslimani moraju revidirati i svoj odnos prema ženama.
Spahić-Šiljak bila je još snažnija u pozivu na reformu muslimanskih običaja, ali i reformu položaja žene i u drugim religijama. „Trebamo poruku Kurana prestati interpretirati doslovno i promišljati ju i objasniti u okvirima današnjeg svijeta i društva.“ Pozvala je na poštivanje svakog ljudskog bića, bez obzira na vjersku, društvenu i rodnu pripadnost ili seksualno opredjeljenje. Pozvala je stoga i vjerske zajednice da se pozabave pitanjem i rušenjem rodnih stereotipa ističući kako se jedino tako može početi govoriti o jednakosti svih ljudi.
Cijelu tribinu možete pogledati klikom na link https://fb.watch/tnMq5W95Qs/ facebook stranice MTS-a.
Objavljeno: 20. srpnja 2024.
