Ujedinjeni narodi sve su zabrinutiji zbog pogoršanja humanitarnih situacija diljem Bliskog istoka. Krize koje se preklapaju u Siriji, Libanonu, Zapadnoj obali i Pojasu Gaze zahtijevaju sve veće financijske resurse i sve veću operativnu predanost kojima se treba pozabaviti, objavljeno je u izdanju lista „L`Osservatore Romano“ od 10. ožujka, prenosi IKA.
Na regionalnoj razini procjenjuje se da je potrebno najmanje 464 milijuna dolara za primarnu humanitarnu pomoć i projekte suradnje. Situacija se pogoršava i u Pojasu Gaze, koji je unatoč sporazumima o primirju ostao potpuno izoliran od bilo kakvog oblika pomoći i bez struje. Šef UNRWA-e Philippe Lazzarini nedavno je opisao dramatične uvjete u kojima se nalazi palestinsko stanovništvo Zapadne obale, nazvavši to područje „bojnim poljem“.
„Apsolutno točna procjena jer su trenutačno svi fokusirani na ono što se događa u Gazi i na pregovore za oslobađanje talaca, ali nitko ne vidi razinu nasilja i prisilnog raseljavanja na Zapadnoj obali, nešto što nije viđeno od 1967. godine“, izjavila je za vatikanske medije Marta Lorenzo, direktorica ureda UNRWA-e za Europu sa sjedištem u Bruxellesu. Najmanje 40.000 ljudi bilo je prisiljeno napustiti svoje domove, izvješćuju radnici UNRWA-e koji govore o sustavnom i velikom razaranju palestinskih domova. Zatvorene su i škole koje vodi UN-ova agencija za Palestince. „Morali smo preispitati svoje djelovanje i u zdravstvenom sektoru korištenjem mobilnih klinika jer naši pacijenti više nisu imali referentne strukture. Isto vrijedi i za hitnu pomoć, za koju dijelimo madrace, jastuke i pribor za kuhanje. Svima treba sve“, objasnila je Lorenzo.
U četvrtak 30. siječnja, u Izraelu su na snagu stupili zakoni koji zabranjuju UNRWA-i, agenciji Ujedinjenih naroda koja pruža humanitarnu pomoć palestinskim izbjeglicama, da djeluje u zemlji. Zakoni su usvojeni u listopadu 2024. velikom većinom u Knessetu, izraelskom parlamentu, i zabranjuju svim izraelskim subjektima da na bilo koji način surađuju s Agencijom. Oni se odnose na izraelski teritorij, ali također imaju učinke na teritorije koje Izrael vojno okupira, poput velikog dijela Zapadne obale i istočnog Jeruzalema „Prvi učinak stupanja na snagu zakona Knesseta bilo je ukidanje viza za naše međunarodno osoblje koje je djelovalo u istočnom Jeruzalemu i koje smo morali evakuirati“, protumačila je direktorica Lorenzo. „Kao rezultat toga, naše sjedište u istočnom Jeruzalemu više nije operativno, ispražnjeno je, i naše je osoblje moralo otići. Međutim, dobra vijest je da smo odlučili zadržati naše aktivnosti otvorene što se tiče škola i zdravstvenih ustanova osim ako nas ne prisile da ih zatvorimo.“
Unatoč zabrani djelovanja na izraelskom teritoriju, UN-ova agencija za Palestince uspjela je osigurati minimalnu međunarodnu prisutnost u Pojasu Gaze gdje su humanitarne potrebe civilnog stanovništva ogromne. „Situacija je zapravo pomalo paradoksalna jer smo u prvim danima primirja i neposredno nakon toga uspjeli ubaciti i podijeliti oko 200 kamiona humanitarne pomoći. Pružili smo pomoć u hrani za oko dva milijuna ljudi i nastavili s radom s našim osobljem na terenu, uglavnom lokalnim zaposlenicima“, istaknula je Lorenzo. U Gazi je UNRWA uspjela podijeliti šatore za više od 64.000 ljudi, ali to nije dovoljno i mnoge su obitelji prisiljene dijeliti skučene prostore bez pitke vode i struje.
„Premda je humanitarna situacija vrlo ozbiljna, ono malo što možemo učiniti pomaže održavanju minimalne nade za budućnost“, rekla je Lorenzo te istaknula: „I zaista želim istaknuti ovu pozitivnu stranu, jer smo uspjeli ponovno aktivirati minimum edukativnih aktivnosti za djecu, posebno za one najmlađe koji još nisu imali priliku naučiti čitati i pisati. I to je nešto što ljudima ponovno daje nadu.“ Za rješavanje hitne humanitarne situacije u Gazi, UNRWA je procijenila da je potrebno najmanje 1,7 milijuna dolara, a problem financiranja postaje sve veći, kazala je.
„Kampanje dezinformacija pogodile su nas i sigurno su pridonijele obeshrabrivanju nekih naših ljudi, ali najozbiljniji aspekt optužbi koje su nam upućene, čak nas definirajući kao terorističku organizaciju, bio je onaj za dovođenje života naših operatera na terenu u opasnost“, upozorila je Lorenzo.
„Teškoće su ogromne i ima mnogo ljudi koji pate. Ali dobivamo veliko ohrabrenje od ljudi poput pape Franje. Mislim da je Njegova Svetost svojim riječima i stalnim apelima za mir probudila čovječanstvo da treba zaštititi ljude u poteškoćama. Ono što nam je potrebno je odlučnost i hrabrost ljudi poput Njegove Svetosti da se suprotstave ovom ciklusu nasilja koji traje desetljećima na Bliskom istoku. Iznimno smo mu zahvalni za ono što čini, čak i u ovom trenutku njegove velike patnje“, zaključila je Lorenzo. (kta/ika)
