Više od 100.000 vojnika optuženo je prema ukrajinskim zakonima o dezerterstvu otkako je Rusija izvršila invaziju 2022., prema glavnom tužitelju te zemlje.
Dezerterstvo lišava ukrajinsku vojsku očajnički potrebnog ljudstva i onesposobljava njezine borbene planove u ključnom trenutku njezina rata s Rusijom.
Suočavajući se sa svakom zamislivom nestašicom, deseci tisuća ukrajinskih vojnika, umorni i iscrpljeni, udaljili su se od borbenih i prednjih položaja kako bi skliznuli u anonimnost, prema vojnicima, odvjetnicima i ukrajinskim dužnosnicima. Čitave jedinice napustile su svoje položaje, ostavljajući obrambene linije ranjivima i ubrzavajući gubitke teritorija, prema vojnim zapovjednicima i vojnicima.
Neki uzmu bolovanje i nikad se ne vrate, progonjeni ratnim traumama i demoralizirani turobnim izgledima za pobjedu. Drugi se sukobljavaju sa zapovjednicima i odbijaju izvršiti zapovijedi, ponekad usred vatrenih okršaja.
“Ovaj problem je kritičan”, rekao je Oleksandr Kovalenko, vojni analitičar iz Kijeva. “Ovo je treća godina rata i ovaj problem će samo rasti.”
Iako se Moskva također suočava s dezerterstvom, Ukrajinci koji odlaze na AWOL razotkrili su duboko ukorijenjene probleme koji muče njihovu vojsku i način na koji Kijev upravlja ratom, od pogrešne mobilizacijske akcije do prenapregnutosti i pražnjenja jedinica na prvoj crti. Dolazi u trenutku kada SAD poziva Ukrajinu da unovači više trupa i dopusti regrutaciju onih koji imaju samo 18 godina.
Associated Press je razgovarao s dvojicom dezertera, tri odvjetnika i desetak ukrajinskih dužnosnika i vojnih zapovjednika. Dužnosnici i zapovjednici govorili su pod uvjetom anonimnosti kako bi otkrili tajne informacije, dok je jedan dezerter to učinio jer se bojao kaznenog progona.
“Jasno je da smo sada, iskreno govoreći, već iscijedili maksimum iz naših ljudi”, rekao je časnik 72. brigade, koji je istaknuo da je dezerterstvo jedan od glavnih razloga zašto je Ukrajina izgubila grad Vuhledar u listopadu.
Više od 100.000 vojnika optuženo je prema ukrajinskim zakonima o dezerterstvu od ruske invazije u veljači 2022., prema Uredu glavnog tužitelja te zemlje.
Gotovo polovica je otišla na AWOL samo u prošloj godini, nakon što je Kijev pokrenuo agresivnu i kontroverznu akciju mobilizacije za koju vladini dužnosnici i vojni zapovjednici priznaju da je uglavnom propala.
To je nevjerojatno visok broj prema svim mjerama, budući da je procijenjeno da je oko 300.000 ukrajinskih vojnika bilo angažirano u borbama prije početka mobilizacije. A stvarni broj dezertera mogao bi biti puno veći. Jedan zakonodavac s poznavanjem vojnih pitanja procijenio je da bi to moglo biti čak 200.000.
Mnogi se dezerteri ne vraćaju nakon što im je odobren bolnički dopust. Umorni do kostiju neprestanim ratom, oni su psihički i emocionalno oštećeni. Osjećaju krivnju zbog nemogućnosti prikupiti volju za borbom, ljutnju zbog načina na koji se rat vodi i frustraciju jer se čini nepobjedivim.
“Šutnja o ogromnom problemu samo šteti našoj zemlji”, rekao je Serhii Hnezdilov, jedan od rijetkih vojnika koji je javno govorio o svom izboru da dezertira. Optužen je ubrzo nakon što je AP s njim razgovarao u rujnu.
Drugi dezerter rekao je da je isprva napustio svoju pješačku jedinicu uz dopuštenje jer mu je bila potrebna operacija. Do isteka dopusta nije se mogao natjerati da se vrati.
Još uvijek ima noćne more o suborcima koje je vidio kako ginu.
“Najbolji način da to objasnimo je da zamislite da sjedite pod nadolazećom vatrom i da s njihove (ruske) strane prema vama pada 50 granata, dok je s naše strane samo jedna. Onda vidiš kako tvoje prijatelje rastrgaju na komade i shvatiš da se to svake sekunde može dogoditi i tebi”, rekao je.
“U međuvremenu vam dečki (ukrajinski vojnici) udaljeni 10 kilometara preko radija naređuju: ‘Ajde, spremite se. Sve će biti u redu’, rekao je.
Hnezdilov je također otišao potražiti liječničku pomoć. Prije operacije najavio je da dezertira. Rekao je da nakon pet godina služenja vojnog roka ne vidi nadu da će ikada biti demobiliziran, unatoč ranijim obećanjima vodstva zemlje.
“Ako nema krajnjeg roka (vojnog roka), to se pretvara u zatvor – postaje psihološki teško pronaći razloge za obranu ove zemlje”, rekao je Hnezdilov.
Dezerterstvo je pretvorilo borbene planove u pijesak koji vojnim zapovjednicima klizi kroz prste.
AP je doznao za slučajeve u kojima su obrambene linije bile ozbiljno ugrožene jer su cijele postrojbe prkosile zapovijedima i napuštale svoje položaje.
“Zbog nedostatka političke volje i lošeg upravljanja postrojbama, posebno u pješaštvu, sigurno se ne krećemo u smjeru da ispravno obranimo teritorije koje sada kontroliramo”, rekao je Hnezdilov.
Ukrajinska vojska zabilježila je manjak od 4.000 vojnika na fronti u rujnu uglavnom zbog smrti, ozljeda i dezerterstva, prema zakonodavcu. Najviše dezertera bilo je među nedavnim regrutima.
Šef pravne službe jedne brigade koji je zadužen za obradu slučajeva dezerterstva i njihovo prosljeđivanje policiji rekao je da ih je imao mnogo.
“Glavno je da oni napuštaju borbene položaje tijekom neprijateljstava i da njihovi suborci zbog toga ginu. Imali smo nekoliko situacija kada su jedinice bježale, male ili veće. Oni su otkrili svoje bokove, a neprijatelj je došao na te bokove i pobio njihovu braću po oružju, jer oni koji su stajali na položajima nisu znali da nema nikoga drugog”, rekao je dužnosnik.
Tako je Vuhledar, grad na brdu koji je Ukrajina branila dvije godine, izgubljen u nekoliko tjedana u listopadu, rekao je časnik 72. brigade, koji se povukao među posljednjima.
72. je već bila iscrpljena u tjednima prije pada Vuhledara. Samo jedan linijski bataljun i dva streljačka bojne držali su grad pred kraj, a vojni su čelnici čak počeli povlačiti jedinice iz njih kako bi poduprli bokove, rekao je časnik. U svakoj satniji bataljuna trebalo je biti 120 ljudi, ali činovi nekih satnija pali su na samo 10 zbog smrti, ranjavanja i dezertiranja, rekao je. Otprilike 20% vojnika koji su nestali iz tih satnija otišli su u samostalnu volju.
“Postotak je eksponencijalno rastao svakog mjeseca”, dodao je.
Pojačanja su poslana nakon što je Rusija shvatila oslabljeni položaj Ukrajine i napala. Ali onda je otišlo i pojačanje, rekao je časnik. Zbog toga su prilikom povlačenja jedne bojne 72. brigade njezini pripadnici strijeljani jer nisu znali da ih nitko ne pokriva, rekao je.
Ipak, časnik ne gaji zlu volju prema dezerterima.
“U ovoj fazi ne osuđujem nikoga od vojnika iz moje bojne i ostalih. Jer svi su stvarno umorni,” rekao je.
Tužitelji i vojska radije ne bi podizali optužnice protiv vojnika na AWOL-u i učinili bi to samo ako ih ne uspiju uvjeriti da se vrate, prema trojici vojnih časnika i glasnogovorniku ukrajinskog Državnog istražnog ureda. Neki se dezerteri vraćaju, samo da opet odu.
Ukrajinski Glavni stožer rekao je da se vojnicima pruža psihološka potpora, ali nije odgovorio na pitanja poslana e-poštom o broju dana koje dezertiranje ima na bojnom polju.
Jednom kada su vojnici optuženi, njihova obrana je nezgodna, rekla su dva odvjetnika koji se bave takvim slučajevima. Fokusiraju se na psihološko stanje svojih klijenata kada su otišli.
“Ljudi se psihički ne mogu nositi sa situacijom u kojoj se nalaze i ne dobivaju psihološku pomoć”, rekla je odvjetnica Tetyana Ivanova.
Vojnici koji su oslobođeni dezerterstva iz psiholoških razloga predstavljaju opasan presedan jer “tada su gotovo svi opravdani (odlazak), jer zdravih (u pješaštvu) gotovo da i nema”, rekla je.
Vojnici koji su razmišljali o dezertiranju tražili su njezin savjet. Nekoliko ih je poslano u borbu kod Vuhledara.
“Ne bi zauzeli teritorij, ne bi osvojili ništa, ali se nitko ne bi vratio”, rekla je.
