Nakon apostolskog putovanja pape Franje u Marseille u Francuskoj, povodom Mediteranskih susreta u rujnu 2023., Francuska nadbiskupija saziva „MED 24 o migracijama” kako bi se raspravljalo o koordiniranim pastoralnim naporima za migrante u regiji.
Od Delphine Allaire i Lise Zengarini
Više od šest mjeseci nakon poziva pape Franje iz Marseille fili Mediteran kako bi povratio svoju drevnu vokaciju da bude laboratorij mira, i za humanije migracijske politike, pedesetak crkvenih aktera koji rade u službi migranata u regiji okupilo se u francuskom lučkom gradu kako bi razgovarali o tome kako ponuditi bolju ljudsku i duhovnu pomoć migrantima koji pokušavaju doći do Europe te ojačati njihovu suradnju.
Traje od 4. do 8. travnja “MED 24 o migracijama”organizirali su Služba za odnose s Mediteranom i Pastoral migranata Biskupije Marseille.
Zajedničko umrežavanje
Tijekom petodnevnih rasprava, sudionici koji dolaze s pet obala Sredozemlja, uključujući Maroko, Tunis, Albaniju, Grčku, Španjolsku, Italiju, Svetu zemlju i Francusku, podijelili su svoja iskustva, brojne izazove s kojima se susreću u svom radu pomažući migrantima, i razgovarali o budućim izgledima i zajedničkom umrežavanju.
Skupu nazoči i nadbiskup Marseillea, kardinal Jean-Marc Aveline, koji je ponovio hitnu potrebu razmišljanja i podizanja svijesti o ovom gorućem pitanju koje nadilazi ideologiju.
Kretanje izvan ideologije
U razgovoru s Delphine Allaire iz Vatican Newsa, kardinal Aveline je inzistirao na tome da je ovo pitanje neizbježan izazov našeg vremena i istaknuo tri ključne točke, od kojih je prva podsjećanje ljudi da je migracija dio naše povijesti. To, istaknuo je, posebno vrijedi za kozmopolitski grad poput Marseillea: “Kad bismo kopali po vlastitoj povijesti, otkrili bismo da svi potječemo od Lutajućih Aramejaca”, rekao je.
Druga točka koju je istaknuo nadbiskup Marseillea bila je slušanje izvještaja migranata i tražitelja azila iz prve ruke, umjesto razmatranja samo statistike: „Bolje je slušati priču o tuđem životu nego slušati upute od biskupa“, primijetio je.
Konačno, rekao je, trebamo “kritične informacije”, a to je “kako ne dopustiti da na nas utječe ono što nam se govori o ovom pitanju, već da sami provjerimo informacije”.
Više od brojeva: slušajući priče migranata
Sudionici su tijekom rasprava u više navrata naglašavali potrebu da se migrantima i tražiteljima azila pokaže lice te da se saslušaju njihove priče.
Među njima je bio Daniel Bourha, mladi Kamerunac katolik, koji je stigao u Marseille 2016. nakon dugog i opasnog dvogodišnjeg putovanja iz svoje rodne zemlje razorene sukobima, prolazeći kroz libijske zatočeničke logore, a potom i talijanski otok Lampedusa, jedan od glavne točke dolaska migranata koji prelaze Sredozemlje u Europu iz Sjeverne Afrike. Rekao je za Vatican News da bi jedini način da se zaustavi mlade Kamerunce da napuste svoju zemlju bio da se zaustavi eksploatacija njezinih prirodnih resursa od strane stranih sila, čime bi im se ponudilo više prilika za posao u Kamerunu.
Od kolijevke civilizacije do groblja
Otac Antoine Exelmans, svećenik Fidei Donum koji radi u Maroku, od 2016. služeći podsaharskim migrantima u Casablanci slijedeći takozvanu ‘zapadnu rutu’ neovlaštene migracije u Europu, potvrdio je za Vatican News da ono što nedostaje u trenutnoj narativ su tragična iskustva migranata i tražitelja azila koji pokušavaju prijeći Sredozemlje koje je postalo groblje, kao što je beskonačno ponavljao papa Franjo.
Sestra Antonietta Papa, koja od rujna 2023. radi s migrantima na Lampedusi, osobno je svjedočila ovoj tragediji. “Kad dočekujemo migrante na otoku vidimo lijesove kako prolaze”, rekla je emotivno se prisjetivši kako je na Veliki petak vidjela 15-mjesečnu bebu migrantice kako pada u vodu i utapa se.
Sudionici su također raspravljali o istočnomediteranskoj migracijskoj ruti na zapadnom Balkanu gdje je 2022. oko 130.000 pokušalo ući u Europu preko Turske. Mnogi su muslimani iz Sirije, Afganistana, Bangladeša i Sjeverne Afrike, a lokalne organizacije Caritasa čak su mobilizirale imame da im također ponude duhovnu pomoć, objasnila je u svjedočenju Ariela Mitri, zamjenica ravnatelja Caritasa Albanije.
Doprinos migranata društvu
S druge strane, nekoliko je sudionika primijetilo da je rad Crkve za migrante također pridonio ponovnom rasplamsavanju kršćanske vjere u nekim lokalnim zajednicama zemalja domaćina.
Dominikanski brat Xavier Gomez OP, direktor Odjela za migracije Španjolske biskupske konferencije (CES), nadalje je podsjetio da migranti ne doprinose samo gospodarskom razvoju svojih zemalja porijekla, već i gospodarstvu zemalja domaćina. Međutim, upozorio je, to ne znači da ih treba tretirati kao robu koju treba iskorištavati. Zbog toga su španjolski biskupi pokrenuli projekt Hospitalidad Atlántica (“Atlantsko gostoprimstvo”), zajednički napor koji uključuje 26 biskupija u Španjolskoj i Africi kako bi osigurali sigurna mjesta za migrante u tranzitu nakon njihova dolaska u Europu. Primjer crkvenog umrežavanja koji bi mogao poslužiti mogao bi poslužiti kao model u drugim dijelovima Sredozemlja.
Hvala vam što ste pročitali naš članak. Možete biti u toku pretplatom na naš dnevni bilten. Samo kliknite ovdje
