Čin posvete hrvatskoga naroda i domovine Presvetomu Srcu Isusovu

“Crkva svake godine na petak nakon druge nedjelje po Duhovima slavi svetkovinu Presvetoga Srca Isusova. Osim liturgijskog slavlja, postoji mnoštvo drugih oblika pobožnosti koji su usmjereni prema Kristovom Srcu. Nema sumnje da je pobožnost prema Spasiteljevom Srcu bila i ostala jedan od najraširenijih i najomiljenijih oblika crkvene pobožnosti.”

Među brojnim oblicima pobožnosti prema Kristovom Srcu (uključujući litanije, čin zadovoljštine, devet prvih petaka…), Crkva posebno ističe osobno posvećenje i posvetu obitelji. O tome Direktorij posebno naglašava (br. 171):

“Postoje brojni oblici štovanja Spasiteljevog Srca. Neki su izričito odobreni i često preporučeni od Apostolske Stolice. Među njima treba istaknuti:
– osobno posvećenje, koje je, prema Piju XI., ‘među svim vježbama koje se odnose na štovanje Presvetoga Srca, bez sumnje najvažnije’;
– posvetu obitelji, kroz koju obiteljska jezgra – već sudionica u otajstvu jedinstva i ljubavi između Krista i Crkve kroz sakrament braka – postaje posvećena Gospodinu, kako bi on vladao u srcima svakog njenog člana.”

Zašto pobožnost prema Presvetom Srcu Isusovu?

U potrazi za odgovorom na ovo pitanje, Direktorij posebno ističe u br. 172 da

“Pobožnost prema Presvetom Srcu predstavlja značajan povijesni izraz crkvene pobožnosti prema Isusu Kristu, njenom Zaručniku i Gospodinu. Ova pobožnost zahtijeva temeljni stav koji uključuje obraćenje i zadovoljštinu, ljubav i zahvalnost, apostolsku zauzetost i posvećenost Kristu i njegovom spasenjskom djelu. Stoga Apostolska stolica i biskupi preporučuju i promiču njezino obnavljanje: u jezičnim i ikonografskim izrazima, u osvješćivanju njenih biblijskih korijena i veze s najvažnijim istinama vjere; u potvrđivanju primata ljubavi prema Bogu i bližnjemu, kao bitnog sadržaja te pobožnosti.”

Značaj posvete

Pored pobožnosti prema Presvetom Srcu Isusovom, postoji i pobožnost prema Bezgrešnom Srcu Marijinom. Također, tu se “susreću različita – osobna i zajednička – iskustva ‘posvete-predanja-povjeravanja Djevici Mariji'” (br. 204).

O značaju i smislu posvete, Direktorij će govoriti u kontekstu posvete Djevici Mariji (br. 204), što može pomoći u dubljem razumijevanju čina posvete hrvatskog naroda i hrvatske Domovine Presvetom Srcu Isusovom:

“No, uočljivo je da se termin ‘posveta’ često koristi s određenom nepreciznošću: na primjer, kaže se ‘posvetiti djecu Majci Božjoj’, kada se zapravo namjerava staviti djecu pod zaštitu Blažene Djevice i moliti za njezin majčinski blagoslov. Također je razumljiv prijedlog koji dolazi s raznih strana da se umjesto termina ‘posveta’ koriste drugi izrazi poput ‘povjeravanje’ ili ‘darivanje’. Doista, u našem vremenu, napredak u liturgijskoj teologiji i potreba za preciznom upotrebom termina sugeriraju da se termin ‘posveta’ koristi za označavanje samopredaje koja ima za cilj Boga, koja se odlikuje potpunosti i trajnosti, koja je jamstvo – djelovanje Crkve, a temelji se na sakramentima krštenja i potvrde.

U svakom slučaju, potrebno je poučiti vjernike o prirodi ove prakse. Iako pokazuje karakteristike potpunog i trajnog dara, samo je analogna u odnosu na ‘posvetu Bogu’; mora biti plod ne samo prolaznog osjećaja, već osobne, slobodne, zrele odluke u kontekstu ispravnog milosnog dinamizma; mora biti ispravno izražena, na, takoreći, liturgijskom tragu. Ocu po Kristu u Duhu Svetome, usrdno moleći slavni zagovor Blažene Djevice Marije, kojoj se potpuno povjerava, kako bi se vjerno poštivala krsna obećanja i živjelo u djetinjem odnosu prema njoj (…)”

Korisne poveznice

• Čin posvete hrvatskog naroda i domovine Presvetom Srcu Isusovu (.pdf)
• Čin posvete hrvatskog naroda i domovine Presvetom Srcu Isusovu (.pdf, pripremljeno za tisak)
• Posveta Srcu Isusovu (povijesni pregled, članak objavljen na web stranicama Papine svjetske molitvene mreže)

Pripremio: vlč. Tomislav Hačko