U pismu koje je objavio Caritas Internationalis, preko 100 vođa vjere širom svijeta poziva ministre financija grupe od 20 najvećih gospodarstava kako bi poduzeli konkretne korake tijekom jubilarne godine kako bi okončali skandal siromašnih zemalja koje troše više na otplatu duga nego na zdravlje i obrazovanje.
Lisa Zengarini
124 Vjerski čelnici širom svijeta obilježili su jubilalnu godinu izdavanjem pritiska Apel na skupinu od 20 najbogatijih zemalja (G20) Za rješavanje globalne krize duga koja je osakaćena naporima za rješavanje siromaštva i djelovanja na klimi.
Usmjereni na ministre financije G20 koji su se ovog tjedna sastali u Johannesburgu u Južnoj Africi, uoči Godišnjeg samita G20 u studenom, žalba naglašava nesrazmjerno opterećenje otplate duga u zemljama u razvoju, koje preusmjeravaju resurse iz kritičnih područja poput zdravstvene zaštite, obrazovanja i klimatske otpornosti.
Razorni utjecaj trenutne dužničke krize na siromašne nacije
“Kao vjerski čelnici, duboko nam je uznemiren utjecajem ove trenutne dužničke krize na život najsiromašnijih i najugroženijih širom svijeta”, piše u pismu, napominjući da je danas potreba za akcijom još veća nego 2000. godine kada je, kada je prva globalna kampanja duga pokrenuta prigodom velikog jubileja te godine. “3,3 milijarde ljudi-gotovo polovica globalnog stanovništva-sada žive u zemljama koje troše više na plaćanje duga nego na zdravlje, obrazovanje ili klimatske mjere koje spašavaju život”, pišu oni.
Caritas Internationalis vodio je inicijativu kao odgovor na širi poziv pape Franjo na pravdu u globalnim financijskim sustavima, posebno u kontekstu jubileja nade.
Prvi potpisnik pisma, kardinal Stephen Brislin, nadbiskup Cape Towna, predstavlja ne samo konferenciju katoličkih biskupa u Južnoj Africi (SACBC), već i zemlju koja održava rotirajuće predsjedništvo G20 ove godine posuđujući daljnju težinu poruci.
Pomicanje dinamike međunarodnog duga
Daleko od toga da je samo moralno priznanje, pismo nudi uvid u promjenjivu dinamiku međunarodnog duga, ističući kako su posljednjih godina privatne financijske institucije – od vlade ili multilateralnih tijela – postali dominantni vjerovnici.
Ovaj trend, utvrđen u nedavnom izvješću UNCTAD -a, Agencije UN -a za trgovinu i razvoj, doveo je do složenijih i produženih pregovora o dugu, jer privatni vjerovnici nameću znatno veće kamatne stope i odupiru se naporima restrukturiranja.
Posljedice takvih financijskih mehanizama pogubne su: milijuni ljudi pate od gladi, neadekvatnih javnih usluga, pogoršanja infrastrukture i pojačanih klimatskih katastrofa zbog ograničenog fiskalnog prostora svojih zemalja.
Privatni vjerovnici moraju sudjelovati u naporima za pomoć dugu
Kako bi se suprotstavili ovoj krizi, potpisnici predlažu četiri konkretne političke radnje za G20. Prvo, oni zahtijevaju snažan okvir za otkazivanje duga koji istinski smanjuje opterećenje duga, a ne samo nudeći privremenu olakšicu prema zastarjelim mjerama poput zajedničkog okvira koji je G20 postavio 2020. godine za restrukturiranje dugova za zemlje s niskim prihodima pogođenim ekonomskim šokom pandemike Coid 19.
Zatim, pismo poziva na pravne reforme kako bi se osiguralo da su privatni vjerovnici, koji sada imaju najveći udio duga siromašnih zemalja, primoran sudjelovati u naporima za pomoć dugu, umjesto da iskorištavaju svoje utjecaje na potrebu neodrživih otplata.
Treće, žalbeni zagovornici za restrukturiranje međunarodnih financijskih institucija kako bi ih uključivali za zadužene nacije i više prilagođeni socijalnim i ekološkim imperativima.
Podrška za uspostavljanje konvencije UN -a
Konačno, pismo podržava uspostavljanje Konvencije o dugu UN -a koja bi provodila odgovorne prakse pozajmljivanja i zaduživanja, stvarala transparentne propise i uvesti globalni registar duga kako bi se povećala odgovornost.
Potpisnici naglašavaju da bi donošenje ovih promjena ne samo da bi se bavilo trenutnom krizom, već i potaknuti pošteniji i održiviji globalni financijski sustav. “Kao vođe vjere”, zaključuju, “pozivamo vas da budete hodočasnici nade koji djeluju s hrabrošću, solidarnošću i suosjećanjem u ovoj jubilejskoj godini.”
Prvo afričko predsjedništvo G20
Južnoafričko predsjedništvo G20, koje je prvi put da afrička zemlja predsjeda međunarodnim forumom pod temom „solidarnosti, jednakosti, održivosti“, priopćilo je da će dati prioritet otpornosti na katastrofe, održivost duga, samo prijelaz energije i kritične minerale za uključivi rast.
Sjedinjene Države, međutim, nisu sudjelovale na ministarskom sastanku u Johannesburgu, zauzimajući stav protiv novog zakona o odobrenju zemljišta koje su u siječnju potpisali južnoafrički predsjednik Cyril Ramaphosa i Južna Afrika odvlačeći Izrael na Međunarodni sud pravde zbog svog nemilosrdnog rata protiv Gaze.
19 država unutar G20, osim međunarodnih članova EU i Afričke unije, predstavljaju 85% globalnog BDP-a, 75% međunarodne trgovine i dvije trećine svjetskog stanovništva.
Hvala vam što ste pročitali naš članak. Možete biti u tijeku tako što ćete se pretplatiti na naš dnevni bilten. Samo kliknite ovdje
