U organizaciji Paneuropske unije Rumunjske u Bukureštu je 8. i 9. ožujka 2024. održana međunarodna konferencija „Prema snažnijoj i sigurnijoj Europi: Paneuropski pogled na Europsku uniju i šengensko proširenje“, izvijestili su iz Zaklade „Ljudsko bratstvo“.
Na konferenciji koja je održana u Rumunjskom parlamentu okupilo se više od 70 sudionika iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Austrije, Italije, Njemačke, Francuske, Sjeverne Makedonije, Moldavije, Španjolske, Albanije, Bugarske, Estonije i Rumunjske.
Na konferenciji su između ostalih o temama bitnima za današnju Europu, ali i Europu sutrašnjice, govorili potpredsjednik rumunjske Vlade Marian-Cătălin Predoiu, europska povjerenica za transport Adina-Ioana Vălean, zastupnik u njemačkom Bundestagu Gunther Krichbaum, predsjednik Međunarodne paneuropske unije Alain Terrenoire, glavni tajnik Hrvatske paneuropske unije i predsjednik Hrvatske paneuropske unije Pavo Barišić, predsjednik Paneuropske unije Rumunjske Alexandru Nazare, zamjenik glavnog tajnika Međunarodne paneuropske unije Vanja Gavran, predsjednik Makedonske paneuropske unije Andrej Lepavcov, predsjednik Francuske paneuropske unije Eric Campion, v.d. predsjednik Paneuropske unije Bosne i Hercegovine Franjo Topić i mnogi drugi.
Predoiu je podsjetio kako je tekao proces priprema Rumunjske i Bugarske za ulazak u Schengenski prostor te da je već 2011. Europsko vijeće utvrdilo da su Bugarska i Rumunjska ispunile kriterije i da su spremne, ali nakon toga to postaje političko pitanje koje traje do dan danas zbog blokada nekih zemalja članica. Izrazio je nadu da će cijeli proces pridruživanja Schengenskom području biti završen do kraja godine. „Utemeljitelj Paneuropske unije i njezin prvi predsjednik Richard Coudenhove-Kalergi već se 1922. zalagao za ukidanje granica između europskih zemalja. Vjerovao je da će ukidanje granica omogućiti kulturni i ekonomski razvoj naroda Europe. Zato i mi danas podržavamo ulazak i Rumunjske i Bugarske u Schengensko područje, kao što je u njega ušla Hrvatska na početku 2023. godine“, kazao je Barišić.
Povjerenica Vălean kazala je kako su krize pokazale da moramo biti solidarni. „Nakon COVID pandemije Europska komisija osigurala je više od 750 milijardi eura za gospodarski oporavak zemalja članica i tu smo pokazali zajedništvo i solidarnost kroz projekt EU – Next Generation. I dalje se moramo fokusirati na kompetentnost europskog gospodarstva“, zaključila je Vălean.
„Danas europska sigurnost ovisi o SAD-a, što nije dobro. Europa se mora bolje organizirati i biti neovisna od drugih u svakom pogledu, poglavito sigurnosnom. Bruxelles to mora shvatiti“, naglasio je Terrenoire i dodao „Mi smo u ratu. Rusija je odlučila vratiti svoje imperijalističku prošlost i sovjetske granice. To je nedopustivo i zato trebamo svoju sigurnosnu i obrambenu politiku“.
„Ako ne obranimo Ukrajinu, Rusija se neće zaustaviti. Temeljne vrijednosti Europe su mir, demokracija i ljudska prava, a te vrijednosti Putin nikada neće prihvatiti“, kazao je Krichbaum. Vezano za politiku proširenja Europske unije iznio je zanimljiv prijedlog da se zemljama kandidatima da status zemalja promatrača čiji bi predstavnici sudjelovali u radu institucija Europske unije.
Topić je između ostaloga rekao da je za stabilnu Europu potreban stabilan jugoistok Europe i da je geopolitička odluka o priključenju šest zemalja regije od važnosti i za EU. „Da se napokon nije shvatilo kako Rusija, ali i neke druge zemlje, imaju pretenzije na ovo područje proces europskih integracija još bi bio na čekanju, jer politika proširenja jednom broju zemalja EU-a nije bila prioritet“. Također je rekao da je Europa napustila neke temeljne moralne vrednote kao što je brak između žene i muškarca te pitanje abortusa i eutanazije. Treba podsjetiti da velika carstva nisu propadala prvenstveno jer nije bilo kruha ili oružja, nego zbog ne održavanja osnovnih moralnih vrednota.
Topić je pozvao sve prisutne da pomognu da se otvore pregovori 21. ožujka Europske unije s Bosnom i Hercegovinom.
Nazare je pak u svom govoru posebno naglasio ulogu istaknutih Rumunja u Paneuropskoj uniji i njezinom osnivanju 1922. Na posebnom mjestu istaknuo je ministar vanjskih poslova, a kasnije i predsjedavajućeg Skupštinom Ligom naroda Nicolaea Titulescua koji je blisko surađivao s Coudenhoveom-Kalergijem, osnivačem Paneuropke unije.
Sudionici konferencije složili su se da je povjerenje važno za jačanje Europske unije i da zemlje članice ne bi smjele gledati samo svoje osobne ili nacionalne interese i zbog njih blokirati druge države, već da trebaju prepoznati one zajedničke i na njima graditi europsku politiku. Coudenhove-Kalergi je govorio da je prava Europa Paneuropa, tj. cijela Europa.
