Posljednjih godina istočne katoličke Crkve bilježe značajan porast članova u Austriji. Generalni vikar istočne Crkve Yuriy Kolasa naglasio je kako to nije samo rezultat globalnoga razvoja, već i izraz crkvene prilagodljivosti i integrativnih napora u zemlji. Ne postoje točni podatci o broju vjernika, ali se govori o 20 000 vjernika.
Rat u Ukrajini uzrok je masovnoga kretanja izbjeglica, a mnogi ukrajinski katolici pronašli su novi dom u Austriji. Godine 2013. samo su četiri pastoralna centra i središnja Župa svete Barbare u Beču nudili ovim vjernicima duhovni dom. Danas postoji 20 „župa“ ili pastoralnih centara koji se protežu diljem svih austrijskih saveznih država. Osim u Beču, Ukrajinska katolička crkva prisutna je u Bregenzu, Innsbrucku, Kufsteinu, Salzburgu, Kitzbühelu, Linzu, Steyru, Sankt Pöltenu, Badenu, Eisenstadtu, Grazu, Klagenfurtu, Villachu, Leobenu, Kapfenbergu, Köflachu i Bečkome Novom Mjestu. Također u Vaduzu u Lihtenštajnu.
Kolasa: „Uskrsna bogoslužja središnja su točka crkvenoga života i nedavno su privukla oko 8000 ljudi koji su ih slavili pod vodstvom svećenika Ukrajinske grkokatoličke crkve.“ To znači da je više od polovice svih ukrajinskih katolika u Austriji sudjelovalo u uskrsnim službama po bizantskome obredu.
Osim priljeva iz Ukrajine, Austrija bilježi i porast vjernika siromalabarske tradicije, izvijestio je Kolasa. Ovakav razvoj događaja prvenstveno je posljedica povećanoga useljavanja medicinskoga osoblja iz indijske države Kerala „koje je posljednjih godina dalo značajan prinos austrijskomu društvu.“
Tek krajem travnja službeno je najavljeno osnivanje nove siromalabarske zajednice u Biskupiji Graz-Seckau. Odgovarajući dekret ordinarija za istočne Crkve, kardinala Christopha Schönborna, svečano je pročitao generalni vikar Kolasa. Voditeljem novoosnovane zajednice imenovan je o. Joel Koyikkara. Dijecezanski biskup Graza Wilhelm Krautwaschl uputio je srdačne pozdrave novoj zajednici.
Siromalabarska crkva je indijska Crkva u crkvenoj zajednici s Rimom. Crkva ima oko 4,5 milijuna vjernika diljem svijeta, osobito u Indiji, ali i u Australiji, Velikoj Britaniji, Kanadi i SAD-u. Prema riječima generalnoga vikara Kolasa, u Austriji već ima više od 4000 vjernika.
Identitet i integracija
Generalni vikar Kolasa naglasio je da nove zajednice ne samo da pružaju priliku za prakticiranje vjere na poznati liturgijski način, već služe i kao mreže koje pružaju potporu i pripadnost u stranoj zemlji. U vremenu nesigurnosti i kulturne dislokacije takve su zajednice od velike važnosti. Služili su kao „sidra identiteta, pripadnosti i duhovne ukorijenjenosti“ te bi stoga značajno mogli prinijeti očuvanju liturgijske i kulturne baštine. Osim toga, promicali su skladnu integraciju u crkvenu i društvenu strukturu Austrije, „što je bitno za multikulturalno društvo“.
Kolasin zaključak: „Brzi razvoj istočnih Crkava u Austriji dojmljivo pokazuje kako vjera i zajednica mogu ustrajati preko granica i stvarati osobno i društveno obogaćivanje.“
Bizantske katoličke istočne Crkve zastupljene u Austriji uključuju Ukrajinsku, Rumunjsku, Slovačku, Mađarsku i Melkitsku grkokatoličku crkvu kao i nekoliko vjernika iz Grkokatoličke crkve u Srbiji i Grkokatoličke eparhije Mukačevo (Ukrajina). Daleko najveća istočna katolička Crkva u Austriji (kao i u svijetu) je Ukrajinska grkokatolička crkva. Njoj pripada većina ujedinjenih vjernika u Austriji. Prema podatcima Ordinarijata, broj ukrajinskih vjernika katolika je oko 13 000.
Osim bizantskih katoličkih istočnih Crkava, postoje u Austriji i neke druge istočne katoličke Crkve: siromalabarske, maronitske, armenske katoličke, kaldejske katoličke i siromalankarske. Za sve njih nadležan je Ordinarijat za istočne katoličke Crkve koji okuplja oko 20 000 vjernika. Kardinal Christoph Schönborn trenutačno je na čelu istočnih katoličkih Crkava kao ordinarij. On stoga snosi konačnu biskupsku odgovornost. Generalni vikar Ordinarijata je protojerej Jurij Kolasa koji dolazi iz Ukrajine i oženjen je.
(kta)
