U gradu Braniewo (Braunsberg), nekoliko kilometara južno od ruske eksklave Kalinjingrad (Königsberg), u subotu 31. svibnja blaženim je proglašeno 15 sestara sv. Katarine, većinom njemačkoga podrijetla, koje su na najbrutalnije i najsvirepije načine mučili i pogubili sovjetski vojnici na raznim mjestima 1945. godine. Sovjetski su vojnici u Allensteinu (Olsztyn) i drugim istočnopruskim gradovima 1945. godine, posljednje godine Drugoga svjetskog rata, napali 15 sestara sv. Katarine. Neke su ubijene odmah, neke su preminule nedugo nakon toga, primjerice nakon deportacije u Sovjetski Savez. Sestre su radile u bolnicama ili na župama kada je Crvena armija napala istočnu Prusku. Vatikan vjeruje da su časne sestre, koje se sada službeno smatraju mučenicama, ubijene iz mržnje prema vjeri.
U Priopćenju Poljske biskupske konferencije o ovoj beatifikaciji stoji:
„Želimo da ovaj dan obilježavanja brojnih žrtava iz toga vremena, zajedno s proglašenjem blaženima ovih 15 redovnica, postane poziv na mir za cijeli svijet, posebno s obzirom na rat koji se odvija nedaleko odavde“, rekao je prefekt Dikasterija za kauze svetaca kardinal Marcello Semeraro u propovijedi na svetoj misi za proglašenje blaženima s. M. Krzysztofe Klomfassa i 14 susestara Družbe sestara sv. Katarine.
Vjernike okupljene na obredu proglašenja blaženima pozdravio je varminski metropolit, nadbiskup Józef Górzyński, koji je istaknuo da je ovo prva beatifikacija u varminskome kraju, „obilježena životom i djelom velikih ličnosti“. Naglasio je da su sestre sv. Katarine umrle za svoju vjeru, u obrani čistoće i u obrani svojih bližnjih.
Prefekt Dikasterija za kauze svetaca kardinal Marcello Semeraro istaknuo je u homiliji da je unutar osam dana Crkva u Poljskoj obogaćena darom 16 novih blaženika. Podsjetio je da nakon beatifikacije oca Stanisława Streicha, koja se dogodila prošle subote u Poznańu, sada slijedi beatifikacija s. Marije Krzysztofe Klomfass i njezinih 14 susestara, redovnica iz Družbe sv. Katarine.
Poziv na mir za cijeli svijet
Vatikanski prefekt istaknuo je da su nove blaženice „dale najviše svjedočanstvo vjere u kontekstu ideološke borbe koja je sijala progonstvo i smrt, nasilje i razaranje u Europi njihova vremena“. „Posebno sada, kada je prošlo 80 godina od završetka Drugoga svjetskog rata, želimo da ovaj dan, zajedno s beatifikacijom ovih 15 časnih sestara i u spomen na brojne žrtve iz toga vremena, postane poziv na mir za cijeli svijet, s posebnim osvrtom na rat koji se odvija nedaleko odavde“, istaknuo je.
Kardinal Semeraro podsjetio je na poziv pape Pavla VI., kojega je citirao sam papa Lav u svojoj prvoj marijanskoj molitvi Regina Caeli: „’Nikad više rata!’, prije svega ondje gdje strašno pogađa nevine i toliku djecu“. Prefekt Dikasterija za kauze svetaca je izjavio: „Krzysztofa Klomfass i njezine susestre, za razliku od svojih mučitelja i ideološke matrice iz koje su proizašli, zauvijek potvrđuju ono što je papa Benedikt XVI. napisao u enciklici Caritas in veritate: „Kada je Bog zasjenjen, naša sposobnost prepoznavanja prirodnoga poretka, njegove svrhe i ‘dobra’ postupno nestaje (br. 18)“.
Novi blaženici nas pozivaju na oprost
Kardinal je dodao da nam Krzysztofa Klomfass i njezinih 14 suputnica danas daju posebnu lekciju. „Prvo, one se odupiru kulturi mržnje i podjela koje su tako raširene u današnjem društvu. One su vjerne svjedokinje Božje prisutnosti u povijesti pred onima koji gaze ljudsko dostojanstvo niječući Boga i njegovu Riječ istine i života. Danas, tijekom ove svečanosti proglašenja blaženima, prisjećamo se njihove priče ne da bismo se osvetili ili tražili odštetu na temelju ljudske pravde, već da bismo od njih primili ono što je njima bilo najdragocjenije: oprost, milosrđe i ljubav prema svakomu čovjeku“, rekao je.
„Štujmo nove blaženice i ne dopustimo da se njihovo učenje i primjer zaborave! U svakom razdoblju povijesti Crkve, a posebno u posljednjim desetljećima, mučenici su vrhunski svjedoci kraljevstva Božjega i vrijednosti Evanđelja“, objasnio je kardinal.
Kardinal Semeraro istaknuo je kako i u našemu vremenu postoje progoni kršćana koji se provode raznim „oruđima“. „Suptilniji progoni, u kojima se kultura i mediji koriste kao ‘oruđe’. Neprijateljski, lažni i posprdni postupci neprestano preplavljuju domove i obitelji, umove i savjesti. Otpor takvoj kulturi danas postaje pravo svakodnevno mučeništvo, obveza koja nije bez posljedica za sve one koji provode odgojno-obrazovni rad posve u skladu s Kristovom porukom i promičući autentičnu ljudskost“, istaknuo je.
Danas su nam potrebni vjerodostojni svjedoci
Prefekt Dikasterija za kauze svetaca istaknuo je da su nam danas potrebni vjerodostojni svjedoci poput novih blaženica „kako bi učvrstili vjeru, koja je često tako krhka, zapalili plamen nade u našim kršćanskim zajednicama i proširili obzore naših srdaca do beskraja Božje ljubavi“.
Na kraju svečanoga misnog slavlja nadbiskup Górzyński zahvalio je svetomu ocu Lavu XIV. Ponovno je istaknuo da je ovo prva beatifikacija u Varminskoj nadbiskupiji, ali da se nada da će ukazanja Blažene Djevice Marije u Gietrzwaldu Crkva uskoro priznati.
Na svetoj misi koju je predvodio kardinal Marcello Semeraro, prefekt Dikasterija za kauze svetaca, sudjelovali su mnogi nadbiskupi i biskupi iz Poljske te biskup Walenty Gryk iz Nove Gvineje.
(kta)
