Od 29. do 31. kolovoza 2024. u austrijskom Linzu održava se susret europskih predstavnika na Sinodi u Rimu. U ime Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine sudjeluje mons. Petar Palić, potpredsjednik BK BiH i biskup mostarsko-duvanjski dok HBK predstavlja mons. Ivan Ćurić pomoćni biskup đakovačko-osječki koji je ujedno delegat Hrvatske biskupske konferencije na Sinodi.
Na početku sudionike je pozdravila pastoralna teologinja iz Linza prof. Klara Csiszar, koja je odigrala ključnu ulogu u pripremi radionice kao dekanica privatnog Katoličkog sveučilišta u Linzu. Osim prof. Csiszar i beogradskog nadbiskupa Ladislava Nemetha, ostali članovi pripremne skupine su sinodski stručnjaci prof. Christoph Theobald (Pariz) i prof. Myriam Wijlens (Erfurt). Nakon pozdrava predsjednika CCEE nadbiskupa Gintaras Grušasa i predsjednika Austrijske biskupske konferencije nadbiskupa Franza Lacknera, uslijedio je duhovni poticaj poznatog češkog filozofa, svećenika i pisca Tomaša Halika (Prag).
Prof. Halik je pozvao na nastojanje oko „Crkve koja prati“ i doprinosi preobrazbi cijele ljudske obitelji u „zajednicu putovanja“. Sinodalna obnova Crkve ne bi smjela biti preslika demokratskog sustava u smislu vladavine većine, niti vrste i stanja demokracije u današnjoj političkoj areni, rekao je Halik nadodajući kako: „Načelo sinodalnosti bi moglo potaknuti obnovu političke demokracije, njegovanje onoga što nedostaje današnjoj demokraciji i zašto je toliko ranjiva na populizam i privlačnost autoritarnih sustava“.
Vrhunac prvoga dana susreta bilo je euharistijsko slavlje na engleskom jeziku koje je u 18.15 sati u Mariendomu u Linzu predvodio nadbiskup Grušas. Nakon euharistijskog slavlja sudionike je primio biskup Linza mons. Manfred Scheuer, a potom su sudionici nazočili na orguljaškom koncertu u katedrali.
U fokusu trodnevnog razmišljanja su tri glavna dijela radnog dokumenta za skupštinu Sinode „Odnosi“, „Putovi“ i „Mjesta“. Vodilja je metoda „razgovora u Duhu“, poznata i kao „krug slušanja“, kako se već prakticirala na posljednjem sinodalnom susretu na okruglim stolovima u vatikanskoj sinodskoj dvorani. Radni jezici na sastanku u Linzu su njemački, engleski, francuski i talijanski s pripadajućim jezičnim skupinama od kojih svaka ima po šest ljudi. „Pobrinuli smo se da bude dobra kombinacija biskupa i laika, muškaraca i žena, kao i sudionika iz istočne i zapadne Europe“, objasnila je prof. Csiszar. Za zajedničke programske točke na plenarnoj sjednici prevodi se istovremeno na četiri radna jezika.
Prof. Csiszar je kazala da je već bilo sličnih susreta na drugim kontinentima. „Plodove sinodalnosti već primjećujemo: pojavljuju se mnoge kreativne ideje, postupno se uči nova kultura sinodalnosti kojoj ljudi sve više vjeruju“. Budući da su sudionici sinode bili u međusobnom kontaktu, ubrzo se javila želja za europskim susretom. U tom kontekstu, tri europska teološka stručnjaka na Sinodi, kanonistica prof. Wijlens, teolog Theobald i pastoralna teologinja Csiszar, zajedno s potpredsjednikom CCEE nadbiskupom Nemetom preuzeli su inicijativu i organizirali susret u Linzu.
Radni dokument, nazvan na latinskom Instrumentum laboris, naslovljen je Kako možemo biti sinodalna misionarska Crkva.
Razmišljanja sudionika europske sinode nastavljena su na radionicama u petak, 30. kolovoza, u skladu s metodom „razgovora u Duhu“.
Ravnateljica Austrijskog pastoralnog instituta, Gabriele Eder-Cakl, u intervjuu za Kathpress objasnila je kako se odvijaju rasprave u malim grupama. Na radionici teolog moderira jedinu grupu za slušanje njemačkog govornog područja od ukupno šest, u kojoj je obično još šest osoba. Postoje tri dodatna kruga slušanja za engleski, jedan za francuski i jedan za talijanski. „Slijedeći trodijelnu strukturu radnog dokumenta, on se obrađuje i razmatra u tri različite faze tijekom dana“, kaže Eder-Cakl. Svaka sesija započinje trenutkom šutnje. Nakon toga, svi sudionici imaju priliku opisati svoje dojmove o radnom dokumentu u prvom krugu od tri minute. Ključna su sljedeća pitanja: Kako prepoznajem sebe i svoju Crkvu u ovom dijelu radnog dokumenta?; Što me iznenadilo, što me obogatilo?; Kako ovaj dio pomaže percepciji Crkve u Europi?
Nakon faze šutnje, slijedi drugi krug sa sljedećim ključnim pitanjem: Kako prepoznati Duha Svetoga u ovom razgovoru i što učim za Crkvu iz onoga što sam čuo? Nakon još jedne faze šutnje, slijedi krug sažetaka s ključnim pitanjem: Što mi kao Crkva u Europi možemo pridonijeti našoj skupštini i sinodskoj skupštini u Rimu?
Rezultati svih šest malih skupina iz tri kruga sažetaka koji odgovaraju trima odjeljcima Instrumentum laboris biti će predstavljeni na plenarnoj sjednici i konačno raspravljeni. Radionica završava u subotu u podne duhovnim poticajem češkog religijskog filozofa i svećenika Tomaša Halika i završnom riječi teologa Christopha Theobalda.
Europski delegati, njih 43, kroz tri dana razmišljat će na temelju radnog dokumenta Instrumentum laboris za Biskupsku sinodu koja će se u listopadu održati u Vatikanu. Susretu nazoče još predsjednik biskupskih konferencija Italije kardinal Matteo Maria Zuppi, BK Švicarske biskup Felix Gmur dok Njemačku biskupsku konferenciju predstavlja generalna tajnica Beate Gilles zajedno sa teolizima Thomasom Södingom (Bochum) i Thomasom Schwartzom (Augsburg). Iz Tajništva vatikanske Sinode nazočio je posebni tajnik mons. Riccardo Batocchio, koji je na početku susreta predstavio aktualni radni dokument za Biskupsku sinodu.
Od deset europskih sudionika Biskupske sinode koji imaju puno pravo glasa, a da nisu biskupi, u Linz je došlo njih osam. (kta)
