Središnje euharistijsko slavlje 43. hodočašća hrvatskih vjernika u svetište Majke Božje Tješiteljice žalosnih u njemačkom Kevelaeru, najvećem katoličkom hodočasničkom mjestu u sjeverozapadnoj Europi, u subotu 5. listopada predslavio je dubrovački biskup Roko Glasnović uz koncelebraciju svećenika i voditelja hrvatskih katoličkih misija. Na hodočašću su sudjelovali hrvatski vjernici iz pokrajine Nordrhein-Westfalen te Nizozemske i Belgije.
Program je započeo mogućnošću za sakrament pomirenja, a nastavljen je pobožnošću križnoga puta koji je predvodio fra Vuk Buljan, voditelj HKM Köln. Središnji dio hodočašća je bilo slavljenje euharistije u bazilici svetišta.
Predvoditelj slavlja biskup Glasnović u propovijedi je govorio o raznim izazovima čovjeka vjernika u današnjem vremenu, o kušnjama, poteškoćama i opterećenostima. „Zato nam treba Gospodin, treba nam Marija, kako bi nas tješili u svakim našim nevoljama, kako bismo pravilno koristili slobodu i činili dobro, bili solidarni. Ne možeš se spasiti bez drugoga, to je načelo – ja se sam ne mogu spasiti. Evanđelje govori o ljubavi koju treba čuvati, jer čovjek ne može ništa činiti bez ljubavi. Život nema smisla, ako mu ne biva objavljena ljubav, ako se ne susretne s ljubavlju i u njoj živo ne sudjeluje“, rekao je mons. Glasnović, poručivši kako čovjek vjernik uz to treba usvojiti svu stvarnost utjelovljenja te približavajući se Kristu, iznova otkrivajući samoga sebe.
Govoreći o Mariji kojoj su u Kevelaer došli mnogi vjernici iz hrvatskih katoličkih misija, dubrovački biskup je ukazao na Mariju kao sigurni i čvrsti jamac u nasljedovanju Isusa: „Marija nam uvijek pokazuje pravoga i živoga Isusa. Ona nas najbolje Isusu približava. Najbolje nas uvodi u Isusovu spasiteljsku ljubav i istinu, ona nas najbolje uči kako Isusu povjerovati, slušati njegovu riječ, kako slijediti Isusa i njegov put.“ Potaknuo je da molitva Oče naš, koju je Isus naučio svoje učenika, postane i svakodnevna molitva i životni program svakog vjernika. „I ne trebamo samo mi Mariju, nego i Marija treba nas – da čuvamo dostojanstvo žene, majčinstva, obitelji, da se zauzimamo za život od njegovog početka do prirodne smrti. Marija nas svojom majčinskom ljubavlju potiče da brinemo jedni za druge, da na ispravan način odgajamo djecu i mlade“, dodao je mons. Glasnović.
Po završetku mise fra Josip Filipović je još jednom zahvalio dubrovačkom biskupu na dolasku i predvođenju mise, svećenicima drugih misija koji su došli sa svojim vjernicima te zboru sastavljenom od svih misija iz pastoralnog područja Nordrhein-Westfalen pod ravnanjem dirigenta Frane Milića i orguljaša Darka Lovrinovića.
U poslijepodnevnim satima upriličena je kratka molitva pred Kapelom milosti gdje se čuva čudotvorna slika Gospe Tješiteljice žalosnih odakle su se vjernici u procesiji uputili prema „Hrvatskom križu“ gdje je biskup Glasnović održao kratki nagovor, a potom je izmoljena molitva za sve poginule hrvatske branitelje, poginule Hrvate u Kevelaeru te za sve pokojne iz obitelji i rodbine prisutnih vjernika, čime je 43. hodočašće Hrvata u Kevelaer završeno.
Kevelaer je središte štovanja i hodočašća Gospi Tješiteljici žalosnih. Prema predaji, trgovac Hendrik Busman, u danima prije Božića 1641. godine, tri puta je čuo glas koji je rekao: “Ovdje ćeš mi sagraditi kapelicu”. Počeo je stavljati novac na stranu, ali se bojao da se njegova žena Mechel s tim neće složiti. Ona je, međutim, oko Duhova imala viziju u kojoj je vidjela malu kapelicu s likom Gospe Tješiteljice. Potom je Hendrik je počeo graditi kapelu dok je Mechel pokušavala nabaviti sliku.
Kapelica je posvećena 1. lipnja 1642., u nedjelju nakon Velike Gospe, i u njoj je izložena grafika, a kapelica je postala toliko popularno odredište hodočasnika da je zbog toga uskoro sagrađena veća crkva, Gnadenkapelle.
Papa Leon XIII. izdao je Papinski dekret o krunidbi štovane marijanske slike 1890. godine, a obred krunidbe obavljen je dvije godine kasnije. Svetište je status Male bazilike dobilo 1923. godine dekretom pape Pija XI. Papa Ivan Pavao II. posjetio je baziliku 2. svibnja 1987. godine.
Kevelaer je jedno od najposjećenijih katoličkih hodočasničkih mjesta u sjeverozapadnoj Europi koje privlači hodočasnike iz cijelog svijeta više od 360 godina. Godišnje ga posjeti oko milijun hodočasnika.
Izvor: I.G./Živa zajednica
