Osoblje CNA, 7. prosinca 2024. / 07:00 ujutro
Ove godine svetkovina Bezgrešnog začeća, koja je sveti i obvezatni dan, pada na drugu nedjelju došašća. Dakle, jesu li katolici dužni dva puta ići na misu? Odgovor je da.
Blagdan Bezgrešnog začeća slavi se svake godine 8. prosinca. Budući da ove godine svetkovina pada na drugu nedjelju došašća, njegovo se svetkovanje “prebacuje” na ponedjeljak, 9. prosinca, jer nedjelja u došašću ima liturgijsko prvenstvo.
Nekada se obveza pohađanja mise na preneseni obvezni dan nije prenosila zajedno s blagdanom kada je padao u ponedjeljak. Ipak, Vatikan je naredio da se svetkovina Bezgrešnog začeća od sada obilježava kao sveti dan obveze bez obzira na koji dan pada ili na koji se prenosi.
Ova promjena dolazi nakon Vatikana odgovorio na upit Konferencije katoličkih biskupa SAD-a (USCCB). Ranije ove godine biskup Thomas Paprocki, predsjednik Odbora za kanonska pitanja i crkveno upravljanje USCCB-a, pisao je Vatikanu tražeći pojašnjenje prenosi li se obveza prijenosom same svetkovine.
Vatikanski dikasterij za zakonodavne tekstove odgovorio je u a pismo biskupu Springfielda, Illinois, navodeći da su blagdani o kojima je riječ “uvijek dani obveze … čak i kad se dogodi gore spomenuti prijenos blagdana.”
Nadbiskup Filippo Iannone, prefekt Dikasterija za zakonodavne tekstove, rekao je Paprockom da se “blagdan mora slaviti kao dan obveze na dan na koji se prenosi.”
Ova promjena ne utječe na uobičajenu obvezu katolika da prisustvuju misi svake nedjelje, što znači da vjernici imaju priliku prisustvovati misi dva puta u sljedećih nekoliko dana – za drugu nedjelju došašća i za svetkovinu Bezgrešnog začeća.
Evo nekoliko različitih opcija za ispunjavanje obje obveze:
-
Misa u subotu navečer (iza 16 sati) i misa u ponedjeljak
-
Misa u subotu navečer (iza 16 sati) i misa u nedjelju navečer (iza 16 sati)
-
Misa u nedjelju ujutro/rano poslijepodne (prije 16 sati) i misa u nedjelju navečer (iza 16 sati)
-
Misa u nedjelju ujutro/rano poslijepodne (prije 16 sati) i misa u ponedjeljak
-
Misa u nedjelju navečer (iza 16 sati) i misa u ponedjeljak
Svetkovinu Bezgrešnog začeća Papa Pio IX. ustanovio je 1854. papinskom enciklikom Ineffabilis Deus. U ovoj je enciklici Pio IX definirao dugotrajno uvjerenje Katoličke crkve da je Marija začeta bez istočnog grijeha.
Marija je dobila ovu izvanrednu privilegiju zbog svoje jedinstvene uloge u povijesti kao Majke Božje. To jest, bila je sačuvana bez svake ljage istočnog grijeha od samog trenutka svog začeća.
Katekizam Katoličke crkve objašnjava da je “da bi Marija postala majka Spasitelja, Bog je ‘obogatio darovima prikladnima za takvu ulogu’. Anđeo Gabrijel u trenutku navještenja pozdravlja je kao ‘milosti puna’. Zapravo, da bi Marija mogla dati slobodan pristanak svoje vjere na objavu svoga poziva, bilo je potrebno da bude potpuno nošena Božjom milošću” (br. 490).
“Crkva je kroz stoljeća postajala sve svjesnija da je Marija, ‘milosti puna’ po Bogu, bila otkupljena od trenutka svoga začeća”, stoji u katekizmu. “To ispovijeda dogma o Bezgrješnom začeću, kako je proglasio papa Pio IX. 1854.” (br. 491).