Putovanje austrijskog kardinala Franza Königa u Zagreb na sprovod kardinala Alojzija Stepinca spada među važne detalje u životu Crkve za vrijeme Hladnog rata, istaknuto je na konferenciji u Salzburgu, izvijestio je u četvrtak, 26. rujna 2024. Kathpress.
Dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Salzburgu Dietmar Winkler podsjetio je na „pionirske zasluge“ bečkog nadbiskupa kardinala Franza Königa (1905.-2004.). Kardinal König je u 60-im godinama izgrađivao odnose između Crkve na Zapadu i Istoku. Winkler je u srijedu održao uvodno predavanje na međunarodnoj ekumenskoj konferenciji u Salzburgu pod nazivom „Crkve i religije u Hladnom ratu“.
Na konferenciji, koja traje do petka, riječ je o različitim crkvenim procesima u Sovjetskom Savezu, Poljskoj i Jugoslaviji. Na programu su i predavanja o ženama disidentima u komunističkim državama, kao i o Werenfriedu van Straatenu, osnivaču papinske humanitarne zaklade Pomoć crkvi u nevolji (Kirche in Not). Predviđeni su prikazi iz katoličke, pravoslavne i reformatorske perspektive.
Kad se u Austriji održava konferencija o Crkvi, vjeri i Hladnom ratu, „ne može i ne smije se izostaviti kardinala Franza Königa, koji je na mnogo načina obavljao pionirski posao“, rekao je Winkler. König je to „činio krajnje diskretno“, dodao je. Winkler, koji je i predsjednik salzburškog ogranka zaklade Pro Oriente, podsjetio je na same početke Königova djelovanja prema komunističkim zemljama.
Podsjetio je kako je König 1960. neočekivano dobio dozvolu za ulazak u Jugoslaviju na sprovod kardinala Alojzija Stepinca. Na putu je doživio tešku prometnu nezgodu. Kad je u bolnici na zidu ugledao Titovu sliku, postalo mu je jasno što mu Bog želi priopćiti. Zaključio je da mu je zadaća voditi brigu o događajima s druge strane Željezne zavjese. „Za kardinala Königa Istok je doista postao odlučujući činitelj u njegovu djelovanju, za slobodu vjeroispovijesti, za nevjernike i ekumenizam, posebice s istočnim Crkvama“, rekao je Winkler.
Ubrzo nakon prometne nezgode i oporavka, kardinal König je otputovao u Mađarsku, gdje se sastao s kardinalom Jozsefom Mindszentyjem, koji je tada već nekoliko godina boravio u američkom veleposlanstvu. Nakon toga često je putovao u Poljsku, Rumunjsku, Mađarsku, Jugoslaviju, DDR i Čehoslovačku.
„Susret s kardinalom Mindszentyjem za Franza Königa bila je spoznaja da je bečki nadbiskup u vrijeme podjele Europe Željeznom zavjesom najbliži zapadni biskup Istoku i da mora stupiti u kontakt s progonjenim Crkvama u istočnoj Europi“, rekao je Winkler. Podsjetio je da je König nakon toga redovito posjećivao Mindszentyja jedan do dva puta godišnje u američkom veleposlanstvu u Budimpešti.
„Kardinal König imao je istančani diplomatski osjećaj. Između 1965. i 1980. često je putovao na istok Europe, u Mađarsku, Poljsku, Rumunjsku, DDR, Čehoslovačku i Jugoslaviju. U takozvanom istočnom bloku organizirao je dijaloge između crkvenih predstavnika i ateističkih intelektualaca“, podsjetio je, dodavši da su glavni cilj njegovih putovanja bili susreti s biskupima, svećenicima i vjernicima „kako bi ih uvjerio da na Zapadu nisu zaboravljeni“.
Susreti u komunističkim zemljama potaknuli su Königa da 1964. osnuje zakladu Pro Oriente u svrhu dijaloga s pravoslavnim Crkvama. (kta/ika)
