Biskup Rapid Cityja, Južna Dakota, u Sjedinjenim Državama, naglašava potrebu poštivanja povijesti koja okružuje masakr u Wounded Kneeu iz 1890. kada su vojnici ubili stotine starosjedilaca Lakote u to vrijeme, dok je američki ministar obrane objavio svoju namjeru da zadrži Medalje časti dodijeljene vojnicima koji su sudjelovali u masakru.
Vatikanske vijesti
Biskup Scott Bullock iz Rapid Cityja, Južna Dakota, u Sjedinjenim Državama, izrazio je svoje snažno neslaganje s odlukom koju je najavio američki ministar obrane Pete Hegseth o zadržavanju Medalje časti dodijeljene dvadesetorici vojnika koji su sudjelovali u masakru Wounded Knee 1890. u kojem je ubijeno gotovo 300 nenaoružanih Lakota muškaraca, žena i djece. Biskup je zajedno s isusovačkom zajednicom De Smet iz West Rivera, Južna Dakota, izdao priopćenje o tom pitanju nakon odluke ministra obrane da zadrži počasti dane vojnicima, rekavši da to brani kao povijesnu točnost, a ne da popušta političkoj korektnosti.
Utemeljen na istini, savjesti i suosjećanju
Izjava isusovačke zajednice De Smet i biskupa Bullocka naglašava da masakr u Wounded Kneeu nije bio čin hrabrosti, već teška moralna grozota. Citirajući povijesne izvore, uključujući pismo generala Nelsona Milesa iz 1891. kojim se osuđuje masakr i rezoluciju 701 Senata Južne Dakote iz 2024. kojom se osuđuju medalje, izjava kaže da odavanje počasti takvim djelima iskrivljuje povijest i obeščašćuje Medalju časti. Oni pišu da su “činjenice o tragediji u Wounded Knee Creeku 29. prosinca 1890. jasne. Tog su dana vojnici američke vojske masakrirali gotovo 300 Lakota žena, djece i nenaoružanih muškaraca. Ovo nije bila bitka. Priznati ta djela časnima znači iskriviti samu povijest. Naš odgovor, stoga, nije ukorijenjen u ‘političkoj korektnosti’, već u molitvenoj ispravnosti, utemeljenoj na istina, savjest i suosjećanje.”
Sveto dostojanstvo svakog ljudskog života
Oni potiču gledanje na ovaj prošli, tragični događaj, “utemeljen u kršćanskoj vjeri” u sjećanju na “sveto dostojanstvo svakog ljudskog života – žrtava i počinitelja podjednako – dok inzistiraju da se zla djela ne mogu slaviti.” Pozivaju “na istinu, pokajanje i pomirenje ukorijenjeno u poštenju i suosjećanju, pozivajući Amerikance da se suoče s povijesnim nepravdama kako bi izgradili budućnost mira i pravde”.
U izjavi se dalje podsjeća na njihovu službu Lakota narodu i oni priznaju vladinu namjeru da oda počast svojim vojnicima, ali odlučno odbacuje “bilo kakav narativ koji briše ljudskost žrtava ili veliča djela nasilja”.
“Kao katolici i sljedbenici Isusa Krista, proglašavamo beskrajno dostojanstvo svakog ljudskog života. Priznajemo da je čovječanstvo – sposobno za ljubav i dobrotu – također sposobno za strašno zlo. Naš Gospodin Isus, iz ljubavi prema svijetu, prihvatio je križ radije nego da se oružano bori protiv drugih. Njegovo raspeće i uskrsnuće otkrivaju da istinska pobjeda ne dolazi kroz ubijanje, već kroz patnju ljubavi, milosrđa i istina.”
Pamtiti i govoriti istinu
U zaključku se u izjavi ističe da poricanje vlastitog udjela u povijesti može “produbiti štetu” i produžiti nepravdu i moralnu sljepoću.
“Odaberimo, kroz Isusovu snagu i ljubav, poput njega – stajati uz našu braću i sestre, hodajući zajedno u istini, sjećajući se žrtava i tražeći pomirenje ukorijenjeno u poštenju i suosjećanju. Samo suočavanjem s križem naše zajedničke povijesti možemo krenuti prema uskrsnuću – budućnosti pravednog i trajnog mira za svu Božju ljubljenu djecu.”
Hvala vam što ste pročitali naš članak. Možete biti u toku pretplatom na naš dnevni bilten. Samo kliknite ovdje
