Nadbiskup Carlo Maria Polvani, tajnica Dicasteryja za kulturu i obrazovanje i jedan od autora novog dokumenta svetog SELE o umjetnoj inteligenciji, ‘Antiqua et Nova’, dijeli ključne uvide iz dokumenta, rekavši Industrijska revolucija.
Od Delphine Allaire
Umjetna inteligencija fokus je na vrhu koja okuplja utjecajne brojke iz sektora 10. i 11. veljače u Parizu. Supredsjednik s Indijom, Međunarodni sastanak prikuplja preko tisuću ljudi iz privatnog sektora i civilnog društva kako bi uspostavio temelje globalnog upravljanja AI.
Sveta SECE je nekoliko godina proaktivna o etičkim aspektima AI -a, a 28. siječnja Vatikanovo dikasteri za kulturu i obrazovanje, u suradnji s dikasterom za doktrinu vjere, objavio je zapažen i gust dokument o predmet.
Pod nazivom Antiqua i Novanjegovih 35 stranica istražuje odnos između umjetne i ljudske inteligencije, kao i etičke i antropološke brige koje je pokrenuo papa. Nadopunjuje svetog Oca Poruka za 2024. Svjetski dan mira na ai i miru i Njegov govor na sesiji G7 o umjetnoj inteligenciji u južnoj Italiji 14. lipnja 2024. godine.
U ovom intervjuu s Vatikanskim vijestima, nadbiskup Carlo Maria Polvani, tajnica Dicasteryja za kulturu i obrazovanje i autora knjige Antiqua i Nova, Dijeli ključne uvide iz dokumenta, ističući glavne egzistencijalne i antropološke uloge ovog alata.
P: Kako biste definirali razmjere revolucije AI i zašto je potrebno da se Sveti vidi da se obrati?
Kad je Machiavelli napisao PrincErasmus je razvijao humanizam, Europa je otkrila Ameriku, a španjolski i portugalci stigli su do Indije. Pitanje je: shvaćaju li to društva koja žive kroz povijesni trenutak? Nalazimo se usred takvog trenutka.
Možemo shvatiti što će AI učiniti našoj planeti i čovječanstvu crtajući analogiju s industrijskom revolucijom koja je započela oko 1800. godine. Svjedoci smo ogromne transformacije, usporedive sa sociološkim i antropološkim preokretima industrijske revolucije. Veličinu je, međutim, teže predvidjeti – hoće li biti deset puta, sto puta ili tisuću puta veće?
“Svjedoci smo masovnih transformacija, usporedivih sa sociološkim i antropološkim preokretima industrijske revolucije.”
P: Kakvu bi ulogu crkva trebala igrati u ovom vrtoglavom kontekstu? Koja je bila namjera iza pisanja Antiqua i Nova?
Crkva ne može šutjeti pred takvim dubokim fenomenom. Prije svega, AI se ne smije demonizirati niti idealizirati. Moramo prepoznati njegove opasnosti, ali i njegove koristi za čovječanstvo. Nismo trebali pasti u očaj, vjerujući da je katastrofalni kraj za čovječanstvo neposredni, niti podleći pretjeranom entuzijazmu, misleći da će se ljudski rod potpuno transformirati. Umjesto toga, moramo analizirati fenomen.
AI je za razliku od bilo kojeg drugog alata u ljudskoj povijesti jer posjeduje dvije ili tri osobine koje nijedan drugi nije imao. Univerzalno je: bilo koji problem koji se može digitalizirati u brojeve može se obraditi AI, što ga tada može riješiti. Međutim, te iste osobine – univerzitet, primjena i računalna snaga – također su ono što AI čini opasnim. Riješit će se samo problemi koji se mogu digitalizirati, a kako se podaci digitaliziraju, sama se priroda problema tumači i mijenja. AI bi mogao učinkovito riješiti probleme, ali ne nužno na način koji koristi čovječanstvu.
Upečatljiv primjer AI -ove dvostruke prirode: Bolnica Cochin u Parizu koristi AI za otkrivanje raka dojke, spašavajući nevjerojatan broj života. Ali također možemo zamisliti scenarij u kojem se AI koristi za utvrđivanje koji pacijenti prvo primaju liječenje, bez ljudskog ili medicinskog nadzora. Crkva naglašava središnju ljudsku osobu i posebnu brigu za najugroženije. Moramo osigurati da AI ne pogoršava nejednakosti.
Nažalost, industrijska revolucija – na koju smo se ranije pozivali – podigla je sveukupne životne standarde, ali također je dovela do ozbiljnih negativnih posljedica. Revolucija nije bila dobro regulirana i za AI postoji isti rizik. Ako ga ne uspijemo pravilno regulirati, suočit ćemo se s značajnim opasnostima. Politički, antropološki, filozofski i znanstveni izbori moraju se donijeti sada kako bi se ove rizike ograničile – od kojih je najveći, kao što je Papa više puta upozorio, lišilo ljude na njihovo dostojanstvo da biraju i utvrde vlastitu sudbinu.
P: Kako bismo trebali odgovoriti na Aijevo iskušenje da ljudi vjeruju da su njihovi vlastiti tvorci, ponekad čak i suparnički božanski plan?
Prvi dio Antiqua i Nova AI smješta u povijesni kontekst racionalnosti i inteligencije u klasičnu filozofiju i antropologiju. Postoji više oblika inteligencije. Danas znanstveno razumijemo da se emocionalna inteligencija razlikuje od intelektualne inteligencije. Bez ove analize postoji rizik da AI vidi kao rješenje za sve, što nije slučaj. AI mora ostati ograničen na ciljeve koje postavljaju ljudi. Prava opasnost nastaje kada čovječanstvo izgubi kontrolu nad AI -ovim ciljevima i primjenama.
P: Kako će se razvijati odnos između ljudi i strojeva i kako to izaziva kršćansku antropologiju?
U četrdesetim godinama – prije nego prije jednog stoljeća – Georges je napisao Bernanos u Revolucija i sloboda Da pravi problem nije sve veći broj strojeva, već sve veći broj ljudi koji žele samo ono što strojevi mogu pružiti. Sama tehnologija nije problem; Umjesto toga, to ovisi o tome kako ga ljudi tumače i koriste.
Dodatni izazov s AI u usporedbi s prethodnim tehnologijama poput televizije ili radija je da AI djeluje autonomno. Za razliku od TV -a ili radija koji zahtijeva da se ljudska intervencija uključi ili isključi, AI nastavlja funkcionirati nakon što programiran za rješavanje problema. Nadalje, postaje sve učinkovitiji jer akumulira više podataka. To znači da AI na neki način može razviti neovisno postojanje izvan ljudske volje.
P: Koje su duhovne opasnosti od AI? Može li to izmijeniti naš odnos s Bogom, riječ je stvorila meso?
AI ima potencijal preoblikovati antropologiju – način na koji sebe razumijemo kao kršćane i, konkretno, kao katolici. Katoličanstvo se razlikuje od drugih kršćanskih tradicija gledajući prirodu kao plovilu za milost.
Nikada ne postoji kontradikcija između milosti i prirode u katoličkoj teologiji, osim u slučaju grijeha. Ako AI mijenja naše razumijevanje ljudske prirode, to bi moglo utjecati i na naše razumijevanje milosti i odnosa milosti i prirode. To su klasični teološki pojmovi, ukorijenjeni u Aristotelu i Saint Thomas Aquini. Međutim, ni Aristotel, ni Akvinski nisu mogli zamisliti stroj toliko napredni da bi mogao dovesti ljude da vjeruju da su u osnovi različita bića.
P: Kako se AI može povezati s nadom u ovoj jubilarnoj godini? Može li nam njegova upotreba pomoći da postanemo bolji?
AI je jedan od najsloženijih izazova u budućnosti. Međutim, moramo se nadati da će se ljudi uzdići u skladu s tim izazovima. Papa vjeruje u to. Crkva to vjeruje. Ne smijemo očajati – to je izvanredna prilika. AI ima potencijal za ogromno dobro. Svakako, napravit će se pogreške – ljudski je uvijek pogriješio – ali to ne znači da bismo trebali podleći apokaliptičnom razmišljanju. Nada nam pruža unutarnji mir da vjerujemo da će na kraju čovječanstvo tući i mudro koristiti ovaj alat.
“Moramo se nadati da će se AI koristiti za dobro.”
P: Što je AI -ovo pravilno mjesto u našoj civilizaciji?
AI nudi izvanredne mogućnosti za poboljšanje ljudi. Umjesto da povećate društvene nejednakosti, to bi moglo biti nevjerojatan alat za njihovo smanjenje. U obrazovanju, na primjer, AI bi se mogao koristiti na izvanredne načine – ali i na štetne načine. Jedan pozitivan aspekt je da AI može demokratizirati znanje. Širom svijeta čak i ljudi bez pristupa knjižnicama sada mogu dobiti ogromne količine informacija. Iz tog razloga, kršćani se moraju aktivno baviti AI kako bi osigurali da predstavlja raznoliko znanje i kulture. Papa je to naglasio, posebno u vezi s autohtonim narodima. Da je AI postojao prije 500 godina, mogli bismo sačuvati autohtone jezike u Meksiku, Brazilu i Amazoni. AI ima izuzetan potencijal za dobro, čak i iz kulturne perspektive.
P: Kako bi sveta See mogla koristiti umjetnu inteligenciju unutar svojih institucija?
Katolička crkva, sa svojim centraliziranim strukturama, posjeduje izvanredno bogatstvo podataka. AI bi mogao poboljšati učinkovitost u mnogim područjima, od statističke analize do pastoralnog dosega. To bi moglo pomoći u postizanju udaljenih zajednica u kojima je putovanja teško, što katehezu čini pristupačnijim.
AI može olakšati širenje riječi Božje, olakšavajući evangelizaciju. Potencijal za dobro je ogroman i ostajemo nadati se.
Hvala vam što ste pročitali naš članak. Možete biti u tijeku tako što ćete se pretplatiti na naš dnevni bilten. Samo kliknite ovdje
