Ove je godine zajednički korizmeni koncert više zborova pod nazivom “Pred tobom padam nice…” održan u nedjelju, 17. ožujka, u župnoj crkvi Majke Božje od Krunice u Trvižu.
Pučke napjeve središnje i sjeverne Istre za najznačajniji period liturgijske godine, Cvjetnicu, Veliki tjedan i Uskrs, izveli su Župni zbor Sv. Petra i Pavla iz Sv. Petra u Šumi, Župni zbor Sv. Mihovila iz Žminja, Ženska vokalna skupine iz Lanišće te pučki pjevači iz Lindara.
Ideju o takvom predstavljanju istarske korizmene glazbene baštine pokrenuo je godine 2010. etnomuzikolog Joško Ćaleta te je taj projekt prvi puta prezentiran u Zagrebu u sklopu “Pasionske baštine” u crkvi Srca Isusova. Istarskoj publici taj glazbeno-scenski sklop predstavljen je prvi put u ožujku 2012. u Eufrazijevoj bazilici u Poreču. Dr. Ćaleta potpisuje izbor pjesama te scenarij koncerta, koji je svakako specifičan, s čestim kretanjem zborova po crkvi i pjevanjem iz različitih pozicija prezbiterija i bočnih lađa crkve. Program je nakon Zagreba i Poreča izveden 2013., u godini beatifikacije bl. Miroslava Bulešića, u Lanišću, potom u Puli, Žminju, Svetom Petru u Šumi, Zadru, Barbanu te 2019. u Župi Stari Pazin. Nakon 3 godine pauze koncert nastavlja svoje predstavljanje 2023. godine u Roču. I konačno, ove je godine, dvanaesto izdanje, prema kronološkoj evidenciji koordinatora Viktora Prenca, ali deseto u Istri održano, u Trvižu, župi i mjestu bogate glazbene tradicije.
U šezdesetak minuta, koliko je sveukupno trajao glazbeni sadržaj večeri, publika okupljena u trviškoj župnoj crkvi imala je prilike poslušati starocrkvene pučke napjeve, dijelove starinskih misa te pomni izbor iz istarskog pučkog vokalnog naslijeđa za vrijeme korizme, Velikog Tjedna te Vazmene dane. Koncert je započeo simboličnim ulaskom pjevača u crkvu u procesiji za križem s maslinovim grančicama u rukama tijekom čega su zborovi iz Žminja, Sv. Petra u Šumi i VS iz Lanišća izveli svoje varijante napjeva “Slava čast i hvala ti” te responzorij “Na Maslinskoj gori”. Koncert je nastavljen pučkim korizmenim napjevima i lokalnim etnomuzikološkim posebnostima križnoga puta, a potom su zborovi predstavili pučke napjeve iz svojih sredina iz sprovodnih obreda i Mise za mrtve. Nakon ulazne procesije program je bio podijeljen na pet tematskih dijelova: Korizmeni napjevi i pobožnost križnog puta, Misa i obred za mrtve, Veliki petak – ljubljenje križa, Velika večernja – psalmi te posljednji Vazmeni dio.
Žminjski i supetarski zborovi izveli staru tradicijsku pjesmu”Dan od gnjeva”, koja je prisutna u pučkoj glazbenoj baštini mnogih krajeva, i u svakoj svojoj varijanti ističe se specifičnim, prepoznatljivim sonoritetom. Uslijedili su napjevi iz Obreda Velikog petka, pri čemu su pjevači simbolično inscenirali i obred klanjanja križu. U tom su dijelu Supetarci izveli “Tvome križu klanjamo se”, a ostali dijelove svojih napjeva iz Prijekora Velikog petka i Puče moj. Zatim su se izredale izvedbe Vele večernje i psalama gdje su se posebno istakli laniški napjevi “Uzveliči duša moja Gospodina” i “Na Janca piru kraljevskom”. Koncert je završen vazmenim pjesmama, a “Kraljice neba raduj se, aleluja” bila je zajednička izlazna pjesma svih sudionika.
Na kraju koncerta mjesni župnik Dariusz Symanski je izrazio svoje veliko oduševljenje netom poslušanim koncertom. Dugogodišnji koordinator tih korizmenih koncerata, Viktor Prenc iz suetarskog zbora, zahvalio je pjevačima na njihovom dugogodišnjem, neumornom angažmanu i sudjelovanju na tom koncertu istaknuvši kako bi bez njihove volje i želje za nastupanjem sva organizacija bila uzaludna.
Njegovanje glazbene baštine, kao i svih drugih oblika nematerijalne kulturne baštine, najbolji je način očuvanja vlastitog identiteta, napose u ovim vremenima sve intenzivnije globalizacije, u cilju vlastite afirmacije, ali i kako bi buduće generacije mogle naslijediti nešto svoje, autentično.
Unatoč brojnim drugim kako duhovnim tako i umjetničkim, zabavnim i sportskim dešavanjima koja su diljem središnje Istre obilježila to nedjeljno poslijepodne V. korizmene nedejelje, publika koja je došla posušati taj koncert, neupitni je dokaz da taj oblik njegovanja istarske pučke glazbene baštine ima svoje mjesto na istarskoj glazbenoj sceni.
G. Krizman
