Krstionica je dar mještanina Nikole Žuvića toj Župi Bračkoga dekanata. Uz biskupa Vidovića suslavio je svećenik Hvarske biskupije Marko Plančić.
Uvodeći u euharistijsko slavlje mons. Vidović izrazio je radost što na Drugu adventsku nedjelju može pohoditi Župu u Dračevici i sudjelovati s vjernicima u slavlju blagoslova novoga krsnoga zdenca. Vjernicima je približio simboliku svjetla u došašću, rekavši kako ono ukazuje na životnu stvarnost, na stvarnost srca i međuljudskih odnosa. „Samo sa svjetlom u srcu možemo osjetiti Isusovo rođenje, i to duboko u srcima. On će onda promijeniti i naše međuljudske odnose”, rekao je.
U homiliji je ukazao na važnost dvojice biblijskih likova, proroka Izaije i Ivana Krstitelja, rekavši kako su oni „proroci i anđeli došašća koji najavljuju Isusov dolazak”. Okupljenim vjernicima približio je lik i poslanje posljednjega starozavjetnoga proroka Ivana Krstitelja koji se, ustvrdio je, „srcem i dušom pripremao za misiju koju mu je Bog povjerio”.
„Ivan Krstitelj živio je u pustinji gdje se hranio divljim medom i skakavcima. U judejskoj pustinji na rijeci Jordanu naviještao je skori Isusov dolazak. Bio je jak na riječima i djelima. Na njegovu riječ mnoštvo se obraća. Ljudi su primijetili da govori bitno drugačije nego što su govorili i govore njihovi pismoznanci i farizeji. Njihove riječi samo ječe i zveče, ali bez učinka. Po riječima Ivana Krstitelja događaju se čudesne stvari”, rekao je, uz ostalo, mons. Vidović, istaknuvši kako je poslanje Ivana Krstitelja bilo pozvati narod na obraćenje i pripremiti ga za Isusov dolazak.
Ukazavši na važnost svjetla u svakodnevnome životu, pojasnio je razliku između svakodnevnoga svjetla i svjetla Duha Svetoga. „Svjetlo električne energije osvjetljava nas dok svijetli, a kad ga ugasimo ostajemo u tami. Svjetlo Duha Svetoga koje nas po krštenju prosvjetljuje, ostaje zauvijek u nama. To nam svjetlo pomaže da vidimo stvarnost kakva jest i u tami ovoga svijeta, da u tami ovoga svijeta znamo jasno razlučiti što je dobro, a što zlo”, istaknuo je hvarski biskup, dodavši kako je događaj blagoslova krsnoga zdenca prilika za promišljanje o krštenju i njegovu značenju u životu vjernika.
Uputio je na važnost životnih plodova koji trebaju biti vidljivi u osobnom i zajedničkom životu. „Plodovi su ono po čemu trebamo biti prepoznatljivi. Plod našega života i plod naših odnosa govori zapravo tko smo”, istaknuo je mons. Vidović.
U govoru o životnim plodovima poslužio se slikom masline koja je bliska vjernicima na Braču, a koju, kako je rekao, treba trajno čistiti i obrezivati da bi donijela svoj plod. „Obraćenje je cjeloživotni program. Kao ljudi trebamo biti plodni. Što je čovjek stariji treba rađati većim plodovima”, istaknuo je biskup trootočke biskupije. Obraćajući se osobama starije životne dobi pozvao ih je da mladima pruže primjer života. „Ustrajmo u ljubavi prema Bogu i prema međusobnome zajedništvu”, poručio je.
Poslije homilije biskup je blagoslovio krstionicu, a zatim blagoslovljenom vodom okupljene vjernike u crkvi Bezgrešnoga začeća. Božji puk tom prilikom ispovjedio je svoju vjeru.
Svećenik Plančić u zahvalnoj poruci pred kraj misnoga slavlja iskazao je radost zbog blagoslova krsnoga zdenca. Istaknuo je kako župna crkva u Dračevici do sada nije imala krstionicu što je, dodao je, posebno dolazilo do izražaja u slavlju vazmenoga bdjenja. Upravo zato u župi se javila misao da se izradi krstionica za župnu crkvu kako bi se liturgijski obredi mogli odvijati na prikladan način.
Vlč. Plančić je pri tom ustvrdio kako se župna zajednica u Dračevici ne može pohvaliti čestim krštenjima i velikim brojem djece i mladih, te su krštenja u župi, rekao je, rijetka i povremena. „Vjerujem da će nas ova krstionica podsjećati da smo kršteni i poslužiti krsnome preporodu novih članova župne zajednice. S njom će odsada biti lijepo slaviti vazmena bdjenja u župi”, poručio je, zahvalivši biskupu što je s vjernicima malobrojne župe slavio euharistiju.
Biskup Vidović na kraju je ohrabrio vjernike da ustraju u zajedništvu i izrazio nadu da će, unatoč manjem broju djece i mladih, doći do obnove i samoga mjesta. Prema popisu stanovnika iz 2021. godine, naselje Dračevica, smješteno na sjeverozapadnome dijelu otoka, a koje administrativno pripada općini Nerežišća, ima tek 63 stanovnika, dok ih je za popisa iz 2011. godine bilo 89.
(IKA)
