Klimatske promjene, gubitak bioraznolikosti, prijetnje prehrambenoj sigurnosti i zdravlju te drugi izazovi najhitniji su kritični problemi današnjice te je za njihovo rješavanje potrebno uzeti u obzir znanje autohtonih naroda i znanosti. Istaknuo je to papa Franjo primivši, 14. ožujka 2024. u audijenciju sudionike konferencije koja je u tijeku u Vatikanu, a koja je posvećena upravo toj temi, odnosno – pojasnio je Papa – prepoznavanju velike vrijednosti mudrosti autohtonih naroda i podupiranju cjelovitoga i održivoga ljudskog razvoja. Osim toga, želi se također uputiti poruku vladama i međunarodnim organizacijama u korist pravednosti i bratstva. “Spoznaje domorodačkih naroda i znanosti. Kombinirati znanje i znanosti o ranjivostima i rješenjima za otpornost”, naziv je radionice koju su potaknule Papinske akademije znanosti i društvenih znanosti.
Rasti u međusobnom slušanju
Papa Franjo – koji je zbog prehlade od koje još uvijek pati rekao da ne može održati svoj govor, prepuštajući ocu Pierluigiju Giroliju iz Državnog tajništva da ga pročita – izrazio je zahvalnost za inicijativu te podsjetio da je zahvaljujući zauzimanju Organizacije ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) ustanovljena platforma koja okuplja autohtone i neautohtone znanstvenike, istraživače i stručnjake, kako bi se uspostavio dijalog u svrhu jamčenja zaštite prehrambenih sustava izvornih naroda.
Rekao bih prije svega da je to prilika za rast u međusobnom slušanju: slušati autohtono stanovništvo kako bismo učili iz njihove mudrosti i njihova načina života, i u isto vrijeme slušati znanstvenike kako bismo učili iz njihovih studija.
Zaštititi raznolikost tradicija i kultura
Papa je napomenuo da konferencija želi potaknuti vlade i velike organizacije da priznaju i poštuju različitost unutar velike ljudske obitelji. Gubitak tradicije, kulture i duhovnosti – istaknuo je – bilo bi, naime, osiromašenje za sve.
Zbog toga je potrebno da znanstveno-istraživački projekti, te tako i ulaganja, budu sve više odlučno usmjereni na promicanje ljudskoga bratstva, pravednosti i mira, kako bi se resursi mogli koordinirano raspoređivati za odgovor na hitne izazove koji utječu na zajednički dom i obitelj narodā.
Usvojiti alternativnu viziju sukoba
Kako bi se to postiglo – dodao je papa Franjo – potrebno je usvojiti alternativnu viziju onoj koja danas gura svijet na put sve većih sukoba te napomenuo da dijalog koji promiče konferencija koja je u tijeku može pridonijeti rješenju ključnih pitanja koja su sva međusobno povezana, kao što su primjerice pitanje vode, klimatskih promjena, glad i bioraznolikost.
Hvala Bogu, u tom smislu ne nedostaje pozitivnih znakova, poput uključivanja znanja autohtonih naroda od strane Ujedinjenih naroda kao središnje komponente Međunarodnog desetljeća znanosti za održivi razvoj. Znak je to koji treba promicati i podupirati, ujedinjujući snage.
Univerzalno bratstvo i ekološko obraćenje
Prevladati sukobe na nenasilan način i boriti se protiv siromaštva i novih oblika ropstva, ciljevi su – smatra Papa – prema kojima valja usmjeriti zajedničku baštinu spoznajā. Danas smo, naime, svi pozvani živjeti i svjedočiti svoj poziv na opće bratstvo, međusobni susret, dijalog, slobodu i mir, izbjegavajući podupiranje mržnje, zlobe, podjela, nasilja i rata. Ne zaboravljajući pritom naš planet:
Bog nas je učinio čuvarima, a ne gospodarima planeta: svi smo pozvani na ekološko obraćenje, posvećeni očuvanju našega zajedničkog doma, te na život u međugeneracijskoj solidarnosti kako bismo očuvali život budućih generacija, a ne na rasipanje resursa i povećanje nejednakosti, iskorištavanja i uništenja.
Crkva saveznica domorodačkih naroda i znanosti
Papa Franjo je na kraju potaknuo sudionike konferencije da nastave sa svojim zauzimanjem, te jamčeći im svoje molitve i blagoslov, istaknuo: “Crkva je s vama, saveznica autohtonih naroda i njihova znanja, i saveznica znanosti kako bi pomogla da u svijetu rastu bratstvo i društveno prijateljstvo“. (kta/rv)
