Vatikan, 13. ožujka 2024. / 12.30 sati
Posljednja promjena u kardinalskom zboru dogodila se 24. veljače, kada je kardinal José Luis Lacunza Maestrojuán navršio 80 godina i time je uklonjen iz redova kardinala-elektora. Nekoliko tjedana ranije, 12. veljače, kardinal Pedro Ricardo Barreto Jimeno također je navršio 80 godina i stoga više nema pravo glasa u konklavi.
Trenutačno postoji 129 kardinala koji mogu glasovati u konklavi, devet više od maksimuma od 120 koji je postavio Pavao VI. i potvrdili svi njegovi nasljednici od tada.
Tijekom 11 godina svog pontifikata, papa Franjo sazvao je devet konzistorija za imenovanje novih kardinala. U procesu je imenovao 142 kardinala, uključujući 113 izbornika i 29 neizbornika, iz 70 nacija. Od ovih nacija, 22 nikada prije nisu imale kardinala.
Ta je razina aktivnosti u suprotnosti sa svetim Ivanom Pavlom II., koji je sazvao devet konzistorija tijekom 27-godišnjeg pontifikata, kao i papom Benediktom XVI., koji ih je sazvao pet u osam godina. Ipak, rekord za nove crvene šešire pripada Ivanu Pavlu II., koji je za svog pontifikata stvorio 231 novog kardinala.
Da konklava počinje danas, bilo bi 94 kardinala-elektora koje je postavio papa Franjo, 27 koje je stvorio Benedikt XVI., a osam ih je postavio Ivan Pavao II. Za izbor pape bio bi potreban blok od 86 glasova (dvije trećine skupštine), a kardinali koje je stvorio papa Franjo više su od dvije trećine.
Kako će kardinalski zbor izgledati krajem 2024
No, do kraja 2024. još 10 kardinala izgubit će pravo glasa u konklavi. Stoga, ako papa Franjo do kraja godine ne sazove novi konzistorij, broj bi se vratio ispod maksimalnih 120 kardinala izbornika.
Među 10 kardinala koji će u idućih nekoliko mjeseci napuniti 80 godina je i kardinal Luis Francisco Ladaria Ferrer, prefekt emeritus Dikasterija za nauk vjere, koji se smatra utjecajnim, ali koji već dugo želi napustiti javnu dužnost, nakon što je zamolio Papu također biti oslobođen sudjelovanja na Sinodi o sinodalnosti. Kardinal Marc Ouellet, prefekt emeritus Dikasterija za biskupe, također će navršiti 80 godina.
Za ostala četiri kardinala koji će u sljedećih 10 mjeseci napuniti 80 godina, papa mora pronaći nasljednika za njihove uloge, jer su svi još uvijek u aktivnoj službi. To su bostonski nadbiskup i predsjednik Papinskog povjerenstva za zaštitu maloljetnika, kardinal Sean Patrick O’Malley (29. lipnja); glavni penitencijar Apostolske kaznionice, kardinal Mauro Piacenza (15. rujna); nadbiskup Caracasa, Venezuela, kardinal Baltazar Enrique Porras Cardozo (10. listopada); i nadbiskup Bombaya, Indija, kardinal Oswald Gracias (24. prosinca).
O’Malley i Gracias također su članovi Vijeća kardinala koje je osnovao Papa za reformu i upravljanje Rimskom kurijom.
Kardinal Louis-Marie Ling Mangkhanekhoun, apostolski vikar u Vientianeu, Laos, također će napuniti 80 godina 2024., kao i kardinal Polycarp Pengo, nadbiskup u miru Dar-es-Salama, Tanzanija; kardinal Jean-Pierre Ricard, nadbiskup u miru Bordeauxa, Francuska; i kardinal John Njue, nadbiskup u miru Nairobija, Kenija.
U svjetlu navedenog, do kraja 2024. kardinali-elektori koje je stvorio papa Franjo bit će 91, dok će oni koje su postavili prethodni pape biti drastično smanjeni. Zapravo, do tada će na budućoj konklavi biti samo 22 kardinala koje je imenovao Benedikt XVI. i šestorica koje je postavio Ivan Pavao II.
Franjina konklava?
Ove brojke sugeriraju da bi se izbor nasljednika pape Franje vrlo brzo mogao orijentirati prema papinskom profilu sličnom onom pape Franje. Međutim, u stvarnosti bi ishod konklave mogao biti vrlo različit.
Uglavnom su pape sazivali konzistorije kako bi raspravljali i savjetovali se s kardinalima o glavnim pitanjima za život Crkve.
Međutim, tijekom svog pontifikata papa Franjo samo je tri puta sazvao konzistorij kako bi raspravljao o aktuelnim pitanjima. To se prvi put dogodilo 2014., kada je još jedan konzistorij pratio konzistorij za stvaranje novih kardinala za raspravu o obiteljskim pitanjima, s izvješćem kardinala Waltera Kaspera.
Godine 2015. o reformi Kurije raspravljalo se u raznim izvješćima, a 2022. Papa je zamolio kardinale da uzmu u obzir reformu Kurije koju je upravo uspostavio apostolskom konstitucijom. Praedicate Evangelium.
Struktura rasprave posljednjeg konzistorija također se razlikovala od uobičajenog obrasca. Kardinali su bili okupljeni u male jezične skupine; nisu svi od njih mogli govoriti pred skupštinom i nekoliko je ostavilo pisane dokumente o tome kakav bi njihov govor bio a da ga nisu prezentirali pred ostalim članovima Kardinalskog zbora. Iako je predstavljena kao pokušaj da se rasprava učini učinkovitijom, ova struktura je oduzela tradicionalno važne trenutke interakcije i međusobnog razumijevanja.
Ovo nisu samo sitni detalji. Rasprave koje se vode tijekom konzistorija omogućuju kardinalima da se međusobno upoznaju, a uključenim osobama da se preciznije definiraju.
Na primjer, papinska kandidatura kardinala Karola Wojtyle proizašla je iz nekih od tih rasprava, zajedno s činjenicom da ga je Pavao VI. pozvao da propovijeda korizmene duhovne vježbe u Kuriji 1976. Iako je Wojtyla bio autoritativan i dobro poznat liku, ne bi bilo lako dobiti potporu svojih kolega kardinala da nije imao priliku pokazati se u ovim okolnostima.
Iduća će konklava, dakle, krenuti s određenim hendikepom jer se kardinali neće dobro poznavati. To bi mogla biti blagodat, s jedne strane, za formiranje grupa za pritisak koje bi mogle usmjeriti konklavu u jednom ili drugom smjeru. No, s druge strane, vjerojatno će rezultat učiniti još nepredvidljivijim. Iz tog razloga, iako je papa Franjo stvorio više od dvije trećine kardinala-elektora, nipošto nije sigurno da će papa koji bude izabran u budućoj konklavi imati isti profil kao papa Franjo.
Na pomolu reforma pravila konklave?
Kako stvari stoje, apostolska konstitucija Universi Dominici Gregis, koju je 1996. proglasio Ivan Pavao II., regulirat će konklavu. Taj je ustav, među ostalim, predviđao da je od 34. glasovanja (ili od 35., ako se glasovalo i na dan otvaranja konklave), za izbor pape dovoljna apsolutna većina.
Tu je odredbu motu proprio izmijenio Benedikt XVI. 2007. godine De Aliquibus Mutationibus in Normis de Electione Romani Pontificis. Novo pravilo predviđa da će se na 34. ili 35. glasovanju, u slučaju “mrtve točke”, održati drugi krug između dvojice kardinala s najviše glasova, koji, međutim, neće moći sudjelovati u glasovanju. Međutim, izbori će se održati samo ako jedan od njih dvojice dobije dvije trećine glasova, kao što se očekuje u svim ostalim glasanjima.
(Priča se nastavlja u nastavku)
Pretplatite se na naš dnevni bilten
Ova pravila imaju za cilj postići široki konsenzus o izabranom papi, koji na taj način može računati na podršku cijelog kardinalskog zbora.
Već neko vrijeme govori se o projektu pape Franje za reformu pravila konklave. Među reformama o kojima bi se moglo raspravljati: smanjenje kvoruma za izbor pape počevši od 15. glasovanja; isključenje kardinala starijih od 80 godina iz generalnih kongregacija, tj. predkonklavnih susreta, na kojima sudjeluju i kardinali s pravom glasa i kardinali bez prava glasa; i novo ustrojstvo samih generalnih kongregacija, po uzoru na prošli konzistorij – to jest, s podjelom kardinala u radne skupine i izvješćima povjerenim moderatoru.
Međutim, nikakva studija za promjenu pravila konklave nije službeno objavljena. Kardinal Gianfranco Ghirlanda, koji je posljednjih godina postao Papin kanonski odvjetnik od povjerenja, navodno je predložio neke nacrte reformi, ali ni za to nema potvrde.
Ostaje vidjeti, stoga, jesu li ove glasine o reformi pravila konklave rezultat iskrenih rasprava ili jednostavno uznemirenosti i nagađanja u svjetlu poznate nepredvidivosti pape Franje.
Andrea Gagliarducci je talijanski novinar za Catholic News Agency i vatikanski analitičar za ACI Stampa. Suradnik je Nacionalnog katoličkog registra.
