Dubrovnik, Hrvatska, 10. ožujka 2024. / 06:00 sati
Od srednjeg vijeka, veliki broj drevnih cesta diljem Europe vodi do Santiaga de Compostele (Sv. Jakova iz Compostele) — svetišta u Španjolskoj posvećenog svetom Jakovu apostolu i odredišta milijun hodočasnika svake godine. Mnogima ne sluteći, Hrvatska se može pohvaliti jednim od onih drevnih putova koji vode do poznatog svetišta.
Službeno registrirana 2015. godine, Bratovština svetog Jakova u Hrvatskoj počela je promovirati hodočasničku rutu ove zemlje dugu 3000 kilometara (više od 1850 milja). Zove se “Camino Croatia”.
U početku nismo znali da ćemo ići stopama naših srednjovjekovnih predaka, rekao je Vedran Prazen, tajnik bratovštine.
Prazen kaže da su on i drugi zainteresirani građani počeli istraživati i otkrili da su postojali ljudi koji su iz Hrvatske pješačili u Santiago de Compostelu još početkom 1300-ih.
“Zapisi datiraju iz 1303. I pronašli smo dokaz o godišnjim sastancima Bratovštine svetog Jakova iz 15. i 14. stoljeća”, rekao je Prazen za CNA.
No, unatoč činjenici da je Hrvatska imala tako dugu tradiciju, zemlja jedva da je uvrštena u “španjolsku hodočasničku putovnicu” — dokument suvenir koji se pečatira na svakom noćenju hodočašća u Santiagu.
Na karti Europe koja je ispresijecana rutama svetog Jakova, bili smo jedna od rijetkih zemalja u Europi koja nije imala moderne Camino rute, rekao je Prazen.
Porast popularnosti Camina
Oživljavanje Puta svetog Jakova (češće poznatog kao “Camino”) počelo je kasnih 1970-ih, kada su hodočasničke ceste bile gotovo zaboravljene nakon što su zatvorene zbog rata sa Španjolskom.
Papa Ivan Pavao II pomogao je u popularizaciji Camina kada je 1982. posjetio Santiago de Compostelu. Nekoliko godina kasnije, 1989., organizirao je Svjetski dan mladih u Santiagu, gdje je čak i sam propješačio nekoliko kilometara do bazilike.
Jakovljev put se od tada širi. Tijekom proteklih nekoliko desetljeća napisane su knjige i snimljeni filmovi, dajući još veću vidljivost ovom popularnom hodočašću.
Obnova ‘Camino Croatia’
Bratovština svetog Jakova u Hrvatskoj počela je ponovno uspostavljati ove rute, postavljajući projekt “Camino Croatia”. Prvi korak, rekao je Prazen, bio je “mapiranje cijele crkve[es] i svetišta posvećena Santiagu u Hrvatskoj”, crtajući ceste iz različitih smjerova zemlje do Santiaga. Ukupna udaljenost procijenjena je na oko 3000 kilometara (1864 milje).
Tada je bratovština — koja danas broji 42 člana, svi volonteri — počela obnavljati stare srednjovjekovne ceste, postavljati znakove i organizirati hodočasničku infrastrukturu. Velik broj lokalnih turističkih zajednica pomogao je financirati ovaj golemi projekt, čija je polovica sada završena.
Inicijativa je već uspjela.
“Prošle godine imali smo više od 5000 ljudi koji su prošli Camino u Hrvatskoj. Većina su bili Hrvati, ali imali smo i ljudi iz Južne Afrike, Portugala, Kanade, SAD-a, Australije i iz cijele Europe”, rekao je Prazen.
“Nismo htjeli samo dobiti još jednu cestu kojom bi hodalo samo nekoliko stotina ljudi, htjeli smo promovirati iskustvo Camina puno većoj publici,” inzistirao je Pražen, koji je postao voditelj projekta Camino Croatia.
Povezivanje sa strancima
Pa kakvo je iskustvo Camino Croatia?
“Katolički govoreći, Jakovljev put je hodočašće, ali puno više od toga”, objasnio je Prazen. “Camino privlači sve – ateiste, agnostike, muslimane, budiste, ljude svih vjera i onih koji nisu. Iskustvo koje pruža je duboko iskustvo koje se temelji na nečemu što je svojstveno svim ljudskim bićima i izraženo riječima svetog Augustina: ‘Nemirne su duše naše, Gospodine, dok se ne odmore u tebi’.”
“Na Caminu živite evanđeoske vrijednosti, ne zato što vam je netko rekao, ne zato što ste to pročitali, već jednostavno zato što su to vrlo prirodna ponašanja dok ste ovdje.”
(Priča se nastavlja u nastavku)
Pretplatite se na naš dnevni bilten
Čak i tamo gdje nema vrhunskog smještaja, a postoje redovi za zahod, Prazen je primijetio da postoji “zanimljiva vrsta sklada među hodočasnicima”.
“Lako je uspostaviti veze, duboke veze s drugim ljudskim bićima — čak i potpunim strancima — koje ste tek upoznali na pet minuta. Kao da je na Caminu svatko najbolja verzija sebe”, rekao je.
Živjeti u sadašnjem trenutku
Prazen je rekao da nam Camino pomaže “živjeti u sadašnjem trenutku”.
“Skloni smo biti opsjednuti prošlošću, osobito greškama iz prošlosti, i brinuti se o budućnosti. Na Caminu ne brinemo o tome što donosi sutra.”
Prisjetio se da je na svom prvom Caminu, nakon dva tjedna hodanja četiri kilometra na sat, odvezen u automobilu u obližnje selo na misu. „Odjednom sam bio na 80 kilometara na sat… i počeo sam misliti da su naša tijela i naši su umovi dizajnirani da žive četiri kilometra na sat, a ne 100 kilometara na sat kako živimo s e-poštom, telefonom, porukama, zadacima, poslovima, obavezama — jednostavno je previše.”
O Putu svetoga Jakova Prazen je rekao: „živite vrlo prirodno, jedete što jedete, spavate što spavate, hodate, imate vrlo jednostavne zadatke, samo ustanite, počnite hodati s jedne točke na drugu točka. I tako je mentalno osvježavajuće, tako pročišćavajuće.”
Iskustvo Boga
Camino je za Prazena i religiozno iskustvo. Bio je svjedok mnogih ljudi koji su počeli hodati kao ateisti ili kao turisti, a završili kao hodočasnici i vjernici.
Camino iz Santiaga je “jedan od načina da se pomogne dovesti ljude Bogu, put koji ne djeluje kao struktura ili uputa, već koji pomaže ljudima da pronađu vlastiti put, da dođu do svojih zaključaka”, rekao je.
Prazen je ispričao da mu je jedan Danac dao ovo svjedočanstvo prije nekoliko godina. “Rekao je: ‘Ja sam ateist, a kad sam počeo hodati, čuo sam da puno ljudi na Caminu ima duhovna iskustva, ali sam odlučio da to nije za mene. Ovakav stav je trajao tri dana… nakon tri dana sam počeo razgovarati s Bogom.’”
Ističući “ogromnu duhovnu glad među hodočasnicima” i uvjeren da “svaki pojedinac žudi za evanđeoskim vrijednostima”, Prazen je rekao kako bi želio da postoji više inicijativa od strane župa da ponude duhovne sadržaje i formaciju duž ruta. On misli da jednostavne geste mogu biti moćne.
Camino Croatia događanja
Osim što pruža potporu ljudima koji žele hodati Camino Croatia, Bratovština svetog Jakova također želi potaknuti inicijative Europske federacije svetog Jakova za oživljavanje ruta do Santiaga diljem kontinenta.
U listopadu 2023. bratovština je Europskom parlamentu u Bruxellesu predstavila cijeli projekt Camino Croatia. “Camino je prva europska kulturna ruta proglašena 1997. godine. To je način promicanja zajedničke europske baštine i europskog identiteta”, objasnio je Prazen za CNA.
Ove godine, od 2. do 5. svibnja, Adria Camino Festival, veliki međunarodni događaj, održat će se u Puli, gradu u Hrvatskoj. Predavači će dolaziti iz brojnih europskih tijela — Vijeća Europe, Europskog parlamenta, Europske komisije, Europske federacije sv. Jakova te mnogih Camino institucija. Sudionici festivala prisustvovat će i svjetskoj premijeri novog filma o Caminu pod nazivom “The Way, My Way” australskog redatelja Billa Bennetta.
Prazen je rekao da Hrvatska bratovština svetog Jakova ima još puno posla.
“Unatoč činjenici da su Camino ceste označene diljem Europe, malo je ljudi koji hodaju tim cestama. Na primjer, u Austriji postoji [are] oko tisuću godišnje, u Slovačkoj približno 1.200, u Njemačkoj 17.000 — što je malo za zemlju te veličine”, rekao je Prazen.
U Španjolskoj, službena statistika je više od 400.000 hodočasnika u 2023. Međutim, “ova statistika broji samo ljude koji stignu u Santiago, dok puno ljudi hoda tjedno, dio Camina, i nastavi godinu nakon,” objasnio je Pražen. “Realno, to je blizu 1 milijun godišnje u Španjolskoj i možda 30.000 u svim drugim europskim zemljama.”
Prazen vjeruje da te brojke mogu rasti. “Potencijal je puno veći”, rekao je.
Emma Silvestri je slobodna spisateljica u Europi.
