Jedanaesti pastoralno-katehetski kolokvij za svećenike s temom „Idi pa i ti čini tako (Lk, 10,37) – Crkva ususret osobama s invaliditetom i njihovim obiteljima“ otvoren je u utorak, 5. ožujka 2024. u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu.
Kolokvij, koji će biti zaključen u srijedu, 6. ožujka, ostvaruje se u organizaciji Hrvatske biskupske konferencije, odnosno Vijeća za kler, Vijeća za katehizaciju i novu evangelizaciju, Vijeća za život i obitelj i Vijeća za laike.
Nakon molitve Srednjeg časa, pozdravnu riječ okupljenima u dvorani „Vijenac“ uputio je predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša.
Poručio je da se odabiranjem teme kolokvija podsjeća „da je Crkva obitelj te da obitelj predstavlja povlašten prostor u kojem svaka osoba, posebno ona najranjivija, zauzima posebno mjesto“.
Osvrnuo se i na prispodobu o milosrdnom Samarijancu iz koje je preuzeto geslo skupa. Oni koji su potrebni naše pomoći su zrcalo zajednice – ustvrdio je. To potiče na propitkivanje „je li naša zajednica postala samodostatna, zahvaćena religijskim formalizmom i sterilnim pesimizmom ili je otvorena za oblikovanje kroz konkretne životne situacije i potrebe onih najmanjih, s kojima se poistovjetio sam Krist Gospodin“, primijetio je.
Predsjednik HBK kazao je da odabrano geslo „potiče na djelovanje koje proizlazi iz pozornosti i milosrđa, a ne iz proračunatosti, teorija i programa“. To je u skladu s poticajem pape Franje iz Apostolske pobudnice Evangelii gaudium, da pozornost prema drugome treba pokrenuti duh prije svakog djelovanja. „Ta pozornost puna ljubavi početak je prave brige za njegovu osobu“ (EG 199).
Dodao je da su pozornost i osjećaj za potrebe drugih osnovni preduvjeti svakog angažmana. „Ako toga nema, izostaje milost susreta koja sve preobražava i uvodi u dinamiku darivanja.“
Mons. Kutleša istaknuo je da osobe s invaliditetom unatoč svojoj ranjivosti, kriju veliki potencijal i bogatstvo. „Često su, zahvaljujući svojoj osjetljivosti, pravi učitelji iskrenog izražavanja osjećaja i osjetljivosti prema dubinama duše svakoga tko ih susreće“, nastavio je.
Upozorio je također da se valja „suočiti s još uvijek prisutnim oblicima neprepoznavanja i zanemarivanja njihovih potreba, poteškoćama i preprekama te im pristupiti trijezno u zajedničkom angažmanu. Ta neprepoznavanja odražavaju naše osobne ranjivosti i ranjivosti naših zajednica, a njihovim otklanjanjem svi zajedno rastemo“, poručio je.
Nadbiskup Kutleša zaključio je da je Crkva majka, a od majke nitko nije domišljatiji u ljubavi. Zazvavši blagoslov na sudionike poželio im je da u darivanju sebe najslabijima otkriju „duboku istinu da od njih daleko više primamo, nego što možemo dati“.
Uvodne misli u rad kolokvija uputio je predsjednik Vijeća HBK za laike riječki nadbiskup Mate Uzinić. Napomenuo je da se kolokvij uklapa u širi kontekst pastoralnog ciklusa usmjerenog osobama s invaliditetom i njihovim obiteljima koji je otvoren na Nacionalnim studijskim danima za djelatnike u obiteljskom pastoralu i pastoralu osoba s invaliditetom u Topuskom, u ožujku 2023. godine.
Zajednički ga provode Vijeće HBK za život i obitelj i Vijeće HBK za laike u okviru kojeg djeluje Pododbor za osobe s invaliditetom. Stoga su se ove godine ta dva vijeća pridružila Vijeću HKB za katehizaciju i novu evangelizaciju te Vijeću HBK za kler u organizaciji.
Kao razloge pokretanja ciklusa, mons. Uzinić naveo je slabu uključenost osoba s invaliditetom u crkvene zajednice zbog postojanja prepreka i predrasuda, nedovoljno razvijen pastoral osoba s invaliditetom i njihovih obitelji u hrvatskim biskupijama i izostanak sustavnije izobrazbe pastoralnih djelatnika za rad s osobama s invaliditetom.
Stoga je kao tri glavna cilja ciklusa izdvojio:
- senzibilizaciju ponajprije crkvene javnosti o problematici osoba s invaliditetom uz ukazivanje na sve što one mogu pridonijeti i što se s njima treba učiniti za njih da budu aktivni dionici Crkve i njezinog poslanja,
- razvoj pastoralne skrbi osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju i njihovih obitelji, uz imenovanje povjerenstava i povjerenika za pastoral osoba s invaliditetom u što više biskupija te uključivanje što više župa uz veće uključivanje redovničkih zajednica i suradnju s udrugama, pokretima i zajednicama,
- ukazujući na ono što Crkva čini i planira činiti za njih potaknuti vjernike na dodatni angažman u korist osoba s invaliditetom/djece s teškoćama u razvoju i njihovih obitelji, uz nužno osmišljavanje i provedbu izobrazbe pastoralnih djelatnika za rad s njima.
Nadbiskup Uzinić ustvrdio je da će kolokvij pridonijeti ostvarenju ciljeva što potvrđuje odaziv svećenika kao i laika uključenih u pastoralni i stručni rad s osobama s invaliditetom i njihovim obiteljima. Napomenuo je da to „područje možda i više od drugih podrazumijeva suradnju, timski rad i multidisciplinarnost“.
„Prilikom organizacije kolokvija vodili smo se idejom da vama sudionicima omogućimo sagledavanje tematike iz različitih kutova gledanja“, rekao je mons. Uzinić, najavivši teme predavanja i predavače. U okviru skupa bit će održan i okrugli stol te tematske rasprave. Također, prvoga dana sudionici će zajedno slaviti euharistijsku žrtvu.
Podsjetio je da je u Sažetom izvješću prvog zasjedanja 16. redovne opće skupštine Biskupske sinode (listopad 2023.) prepoznata apostolska sposobnost osoba s invaliditetom. „Želimo bolje cijeniti doprinos evangelizaciji koji nudi golemo bogatstvo njihove humanosti. Prepoznajemo njihova iskustva patnje, marginalizacije, diskriminacije, koja se katkad događaju čak i unutar kršćanske zajednice“, citirao je nadbiskup.
„Da bi ovo postalo stvarnost u našoj krajevnoj Crkvi računamo na suradnju vas sudionika ovoga Kolokvija, ponajprije u prenošenju onoga što ćete čuti i saznati u vaše dekanate, župe i zajednice“, dodao je.
Sudionicima je stoga preporučio knjižicu pripremljenu za kolokvij s umetkom Savjeti za komunikaciju s osobama s invaliditetom. Pritom je podsjetio na videozapise Dikasterija za laike, obitelj i život te snimke emisija Argumenti Hrvatskoga katoličkog radija koji im također mogu biti od pomoći.
Mons. Uzinić najavio je da je u planu objavljivanje pojmovnika za ispravno korištenje terminologije, kao i katehetskog materijala s priručnikom za voditelje. „Aktualni ciklus, u koji se uklapa i ovaj kolokvij, treba shvatiti kao poticaj da se pokrenu daljnji procesi razvoja pastorala osoba s invaliditetom i njihovih obitelji diljem Hrvatske. Bilo bi zaista razarajuće za njih kada bi im se probuđene nade ugušilo ponovnim zapostavljanjem i marginalizacijom. Osobito je važno da osobe s invaliditetom u Crkvi nastave imati svoj glas i da, u skladu sa sinodskim geslom, u zajedništvu sa svima nama drugima mogu sa svojim darovima i svojim specifičnim doprinosom biti aktivni sudionici poslanja Crkve“, poručio je.
Uvodne misli zaključio je promišljanjem iz Križnog puta koji je u povodu ovogodišnjih dekanatskih hodočašća u riječku katedralu pripremila studentica Darija Ljevar, koja je i sama osoba s invaliditetom: „Pogledaj svoj život i sve što ga čini, promisli za što si zahvalan. Ako susrećeš samo teškoće, zamoli Isusa da ti pokaže što te sprječava u zahvalnosti. Je li to strah, sram, zabrinutost… Susretni svoj život u Kristovim očima i zagrli ga, kakav god bio! Sad zapjevaj sa Zaharijom: ‚Blagoslovljen Gospodin Bog Izraelov, što pohodi i otkupi narod svoj!‘“
Otvorenju su među ostalima nazočili predsjednik Vijeća HBK za katehizaciju i novu evangelizaciju đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, predsjednik Vijeća HBK za kler zadarski nadbiskup Milan Zgrablić, predsjednik Vijeća HBK za život i obitelj dubrovački biskup Roko Glasnović, predsjednik Vijeća HBK za sjemeništa i duhovna zvanja đakovačko-osječki pomoćni biskup Ivan Ćurić, predsjednik Vijeća za kler i sjemeništa Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine mostarsko-duvanjski biskup i trebinjsko-mrkanski apostolski upravitelj Petar Palić, generalni tajnik HBK vlč. Krunoslav Novak i predstojnik Nacionalnoga katehetskog ureda HBK mons. Ivica Pažin.
Po završetku prvoga dana biskup Glasnović predvodio je misno slavlje u kapeli Nadbiskupskoga pastoralnog instituta.
Biskup Glasnović se osvrnuo na pročitani svetopisamski tekst o oprostu. “Oprostiti nije lako. Nije nam to prirodno. Mnogi govore da je onaj koji oprašta slab, nesposoban tražiti svoja prava, a oprost je nesposobnost osvete. Isus nas želi podučiti kakvo je Kraljevstvo Božje. Vidjeli smo tri scene, nakon Petrova pitanja o tome koliko puta treba oprostiti svome bratu. Isus mu je odgovorio ne do sedam, već do sedamdeset puta sedam. To je broj punine, bezmjernosti. Zamislimo da Evanđelje započinje scenom o dugu od sto denara. Sluga, vjerovnik nije učinio ništa loše. Želio je pravdu. Sluga ima tvrdo srce, ali se ponaša u skladu sa zakonima koji su na snazi. No, ovdje se suprotstavljaju dvije pravde, ona ljudska, koja nije nepravda, ali valja se zapitati po kojoj pravdi ti želiš živjeti? Onoj ljudskoj ili Božjoj pravdi po kojoj smo djeca Božja”, naglasio je biskup.
“Mi bismo trebali poznavati Božje srce, mi smo primili Njegov život i Duh. Sakramente redovito primamo, jesu li zaživjeli? Možda smo često začuđeni kao Petar, ali nam je drago kada nam Isus oprašta. Sedamdeset puta sedam – beskonačno. Ima nas koji sebi i drugima teško praštamo. Mjera praštanja je praštanje bez mjere. Mjera ljubavi je ljubav bez mjere. Još zanimljivije je da je oprost neobičan ili skandalozan jer ne traži obraćenje od onih koji su počinili zlo nego od onih koji su pretrpjeli zlo. Traži obraćenje od onih koji su pretrpjeli zlo, promijeniti se, biti kao Isus”, rekao je biskup Glasnović.
U nastavku je biskup rekao da nam Gospodin želi oprostiti, ali neće moći ako je naše srce zatvoreno i milosrđe ne može ući. “Netko će reći da oprašta, ali da ne može zaboraviti. Tada molite Gospodina da vam pomogne zaboraviti. Moramo opraštati kao što Bog oprašta, a on to čini maksimalno”, zaključio je biskup Glasnović. (kta/ika)
