Drugi ovogodišnji Arhiđakonatski susret za svećenike Plehanskog arhiđakonata održan je četvrtak, 29. veljače u župi i samostanu Sv. Petra i Pavla u Tuzli, izvijestio je portal Katoličkog tjednika Nedjelja.
Sudjelovalo je 30-ak svećenika koji pastoralno djeluju u tri dekanata: Derventskom, Usorskom i Tuzlanskom. Prema unaprijed utvrđenom programu najprije je u župnoj crkvi slavljena sv. misa koju je predslavio vrhbosanski nadbiskup metropolita mons. Tomo Vukšić. S njim u koncelebraciji, među ostalim, bili su: generalni vikar VN-a mons. Slađan Ćosić, plehanski arhiđakon mons. Luka Tunjić, dekani spomenuta tri dekanata: preč. Ivan Marić, OFM, preč. Juro Babić i preč. Marinko Mrkonjić, župnik domaćin fra Željko Nikolić, dio članova Ordinarijata te ostali svećenici.
Dvije Jeremijine mudre izreke
U prigodnoj propovijedi mons. Vukšić osvrnuo se na svetopisamska čitanja toga dana, osobito na knjigu proroka Jeremije. Kazao je kako je ona vrlo bogata i raznovrsna po temama koje sadrži te da su u njoj česta proroštva ovoga velikog lika Staroga zavjeta i sadrži opomene, prijekore i utješne riječi članovima izabranoga naroda. „Nisu rijetki opisi prorokovih osobnih doživljaja, djelovanja i kriza u konkretnim povijesnim događanjima koji su također tema njegova zanimanja. Pri tomu on se služi također prispodobama, koje nije uvijek lako razumjeti, a koristi također mudre izreke pa mu se ti odlomci tematski dodiruju s mudrosnim knjigama, kojima su takve izreke svojstvene“, istaknuo je propovjednik te je podsjetio kako Jeremija svojim slušateljima i čitateljima ne prenosi prvenstveno vjerske istine kao takve, nego se na njegovim stranicama čita ponajviše o vjeri koja se utjelovljuje u konkretan ljudski život. Zatim se osvrnuo na dvije mudre izreke iz pročitanog odlomka. „Prva mudrost, koju Jeremija nudi u današnjem odlomku, naznačena je u blagoslovu koji je suprotnost prokletstvu koje je rečeno prije blagoslova. Blagoslov je za čovjeka, naime, uzdati se u Gospodina, a prokletstvo je za čovjeka uzdati se sȁmo u sebe ili u drugoga čovjeka te ljudsko tijelo i sve ono što ono znači smatrati svojom snagom i tako svoje srce odvraćati od Gospodina. Takav čovjek je, kako slikovito veli Jeremija, ‘kao drač u pustinji: ne osjeća kad je sreća na domaku, tavori dane u usahloj pustinji, u zemlji slanoj, nenastanjenoj’ (Jer 17,6). On je, reklo bi se, kao zakržljalo i rahitično raslinje, zgrčeno i iznemoglo od suše, koje ne napreduje niti raste na pravi način zbog nedostatka osnovnoga soka koji omogućuje život, rast, napredak i donošenje ploda. Tako je Prorokovim očima viđena stvarnost čovjeka koji se prepustio sȁmo svojim snagama“, pojasnio je mons. Vukšić te poručio kako je Jeremijin nauk o blagoslovu komplementaran onomu što psalmist poručuje da mudar čovjek ne slijedi savjeta opakih niti je na putu grešnika već uživa u Zakonu Gospodnjem (usp. Ps 1,1-3).
Tumačeći drugu mudrost iz Jeremijina teksta napomenuo je kako je i ona slikovita i izrečena kao negacija svoje suprotnosti u obliku podmuklosti. „Tiče se našega srca i bubrega, koji su u Bibliji simboli ljudskih unutrašnjih intimnih osjećanja i vanjskih sklonosti, i dobrih i loših, i blagoslova i zlobe (…) Naspram tomu je blagoslov. Istina je, kaže Prorok, jedva su popravljivi naše srce i bubrezi! No, iako jedva, ipak su popravljivi. Odnosno, Bogu je moguće proniknuti ih da budu bolji u vladanju i donošenju plodova (…) I uzdamo se da će taj blagoslov, po zagovoru proroka Jeremije, u ovo korizmeno vrijeme sići također na nas i ostati s nama“, zaključio je mons. Vukšić.
Nove odredbe o kolektama
Poslije euharistijskog slavlja uslijedio je radni dio susreta koji će biti identičan za sve susrete po arhiđakonatima. Nakon nadbiskupovog pozdrava kratki uvod u daljnji program napravio je plehanski arhiđakon mons. Tunjić, koji je ujedno i moderirao radni dio susreta. On je predstavio statistiku tri dekanata od kojih se sastoji Plehanski arhiđakonat.
Prvo izlaganje o novoj odredbi o kolektama imao je ekonom VN-a preč. Vladimir Pranjić. Upoznao je prisutne svećenike kako je odlučeno da će se ubuduće na razini nadbiskupije prikupljati samo jedna kolekta u svim crkvama i kapelama koje pripadaju redovničkim ustanovama i koje su stvarno i trajno pristupačne vjernicima te da ih se treba dijeliti na četiri dijela: crkvena, misna, dijecezanska i opijela. Pojasnio je pojedinosti koje se tiču tzv. kolekti posebnog karaktera te izvanrednih.
O aktualnim crkveno-pravnim pitanjima prigodno izlaganje imao je sudski vikar VN-a fra Šimo Ivelj. Među ostalim progovorio je o važnosti ujednačavanja prakse sprovodnih obreda, ali je isto tako pojasnio i neke pojedinosti vezane uz kremiranja na osnovu dva dokumenta Svete Stolice iz 2016. ili 2023. Zatim je progovorio o društvima i udrugama koje u svom nazivu imaju pridjeve „svet“ i „katolički“ podsjećajući kako je za korištenje tih naslova potrebno odobrenje mjerodavne crkvene vlasti. Osvrnuo se i na mješovite ženidbe napominjući kako dopuštenje za takve ženidbe daje biskup te je potaknuo svećenike da na vrijeme priprave takve dokumente i pošalju u kancelariju. Podsjetio je kako se vjenčanja redovito trebaju održavati u župnim crkvama.
Perspektive za budućnost
Pastoralnu ponudu na razini nadbiskupije predstavio je kancelar VN-a preč. Mladen Kalfić umjesto odsutnoga vlč. Šime Maršića. Istaknuo je da u iščekivanju zaključaka Prve sinode Vrhbosanske nadbiskupije koji će biti obvezni treba iskoristiti trenutnu pastoralnu ponudu koju pružaju pojedine biskupijske i redovničke ustanove. Predstavio je pojedinačno različite vrste pastorala te je progovorio o nekim perspektivama za budućnost poput osnivanja Nadbiskupijskog ureda za pastoral. Kao velike izazove naveo je neke nove vrste pastorala poput rada s: lektorima, voditeljima biblijskih skupina, djelatnicima u zdravstvu, gospodarstvenicima, političarima, prosvjetnim djelatnicima, rastavljenim i ponovno vjenčanim…
Prije rasprave o pastoralnim mogućnostima i perspektivama u župama i dekanatima progovorili su trojica prisutnih dekana. Istaknuli su neke bitne odrednice za mjesta u kojima djeluju, a zajednička karakteristika je smanjenje broja vjernika. Naglašeno je kako sela postaju sve praznija te je kao jedno od mogućih rješenja predloženo stvaranje nekoliko pastoralnih središta u pojedinim većim sredinama iz kojih bi onda svećenici brinuli za vjernike. Ukazana je i potreba bolje duhovne ponude prije svega u svetištu u Komušini.
Na kraju vrijedi spomenuti kako će se održati još dva susreta po arhiđakonatima i to u: Rama-Šćitu (7. ožujka) za Fojnički te u Žepču (14. ožujka) za Gučogorski arhiđakonat. (kta/nedjelja.ba)
