Proslavljajući Međunarodni dan života 1. veljače, riječki je nadbiskup Mate Uzinić krstio Saru, peto dijete obitelji Komljen i Nikol Tadej koja se sa svojim vršnjacima priprema za primanje sakramenta prve pričesti te predvodio misno slavlje u riječkoj Župi sv. Ivana Krstitelja na Škurinjama. „Naš konkretni doprinos zaštiti života od začeća do prirodne smrti i u svim njegovim oblicima, na što nas poziva ovaj Dan života, nije samo govoriti o životu, nego život svakodnevno birati. Birati ga riječima koje ne ponižavaju, blizinom koja ne napušta, konkretnom pomoću koja se ne odgađa, zauzimanjem koje ne traži izgovore kako ne možemo ništa napraviti“, poručio je nadbiskup u propovijedi.
Župnik Ivan Nikolić, koji je ujedno i predstojnik nadbiskupijskog Ureda za obitelj, na početku je mise podsjetio kako se proslavom Dana života želi osvijestiti i potaknuti na zaštitu i poštivanje ljudskog života od začeća do prirodne smrti. Na misi su sudjelovali i zaručnici koji dan kasnije započinju redoviti tečaj pripreme za brak, a na kraju mise nadbiskup je na njih, kao i na one koji su završili tečaj, zazvao Božji blagoslov.
U propovijedi je nadbiskup, nadahnut Isusovim govorom o blaženstvima, istaknuo kako Kristovo, duhovno i vjersko mjerilo blagostanja nije isto kao svjetovno. „Onaj tko živi blaženstva, ne živi površno, ne živi radost koja nam donese zadovoljstvo u jednom trenutku, a nakon toga nas ostavi praznima. On živi radost koja nas ispunja, koja nas pokreće, koja daje smisao našem životu.“ Pozvao je stoga vjernike da svijetu posvjedoče tu radost. „Pozvani smo poći u život, poći zajedno s drugima koji drukčije vide radost i blaženstvo te im posvjedočiti ovu logiku kojoj nas je Isus naučio. Posvjedočiti im svojim riječima i životom blaženstva. To neće uvijek biti dobro primljeno, ali, kaže Isus u jednom blaženstvu: ‘Blago progonjenima, njihovo je Kraljevstvo nebesko.’ To je način na koji ne govorimo samo o Kraljevstvu Božjem kao onome što će doći, nego je naš način da to Kraljevstvo činimo prisutnim već sada. Neka ono bude sadašnjost naših osobnih života, po nama života naših obitelji, naših župnih zajednica, grada i društva u kojem živimo i ovoga našeg vremena.“
Nadbiskup je u propovijedi pozvao na obranu najkrhkijih: onih u majčinoj utrobi, ali i siromašnih, bolesnih, starih, osamljenih, onih koji trpe nasilje, onih koji pate od ovisnosti ili su zapali u stanje depresije i očaja. „Kada živimo blaženstva, ne govorimo samo o životu i njegovoj zaštiti, nego stvaramo ozračje u kojem je svaki život cijenjen, u kojem je svaki život zaštićen. Mi stvaramo kulturu života.“
U drugom dijelu propovijedi objasnio je svako od osam blaženstava. „Blaženstvo siromaha duhom uči nas nenavezanosti i skromnosti, uči nas zahvalnosti, jer što imamo, a da nismo dobili? To blaženstvo pomaže nam da u ovom svijetu živimo suprotstavljajući se logici koja je sve prisutnija, uzmi i baci, a koja često odbacuje i ljude.“
Pozvao je na blizinu onima koji su ožalošćeni te istaknuo blaženstvo onih koji su krotki. „To nas blaženstvo oslobađa od toga da na nepravdu odgovorimo novom nepravdom, da na zlo odgovorimo zlom. Oslobađa nas nasilja i bahatosti u riječima, odnosima, u obitelji, na poslu, u javnom prostoru i politici. Možemo se spustiti i na društvene mreže te se zapitati: kakav sam ja u tom svijetu, poštujem li druge ili sam se zatvorio u svoj mali krug istomišljenika koji mrzi sve ostalo?“
Govoreći o blaženstvu onih koji su gladni i žedni pravednosti, istaknuo je kako ono potiče da ne šutimo pred nepravdama koje gaze ljudsko dostojanstvo. „Da se zalažemo protiv izrabljivanja i korupcije, da se borimo protiv trgovine ljudima, protiv zanemarivanja radnika, da se zauzimamo za migrante, najslabije i strance, da budemo glas onih koji nemaju glasa.“
Blaženstvo milosrdnih poziva da budemo blizu ondje gdje žive ljudi ranjeni grijehom, da budemo blizu razorenim odnosima, onima koji su pali u ovisnost, onima koji su u zatvoru i onima koji su moralno posrnuli.
„Blaženstva se ne tiču samo nas. Ona su ponajprije usmjerena prema onima pokraj nas, kojima smo pozvani naviještati evanđelje ne samo riječima, nego djelima ljubavi, koja trebaju postati zaklon krhkom životu. A život je poprilično krhak u ovom našem vremenu, ne samo ljudski, nego i svaki oblik života“, rekao je nadbiskup.
Objavljeno: 1. veljače 2026.
