Tribine “Ususret sv. Vlahu” kao daljnja priprava za proslavu svetkovine sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovnika i Dubrovačke biskupije, održavat će se četvrtkom u 19.30 sati u dvorani Ivana Pavla II. u bivšem samostanu sv. Klare u Dubrovniku.
TREĆA TRIBINA
Treća tribina održat će se u četvrtak 29. siječnja. Predavačica prof. dr. sc. Ana Munk održat će predavanje “O relikvijarima sv. Vlaha – povodom 1000. obljetnice prijenosa relikvije Parčeve glave u Dubrovnik”.
Dr.sc. Ana Munk je redovita profesorica na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu.
Diplomirala je povijesti umjetnosti i francuski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1986. godine, zatim magistirala 1994. godine na Odsjeku za povijest umjetnosti Sveučilišta države Washington u Seattlu (Art History Department, University of Washington, Seattle) te 2013. godine doktorirala na istome sveučilištu. Od 1986. do 2008. godine živjela je u Sjedinjenim Američkim Državama gdje je predavala na više sveučilišta. Od 2008. godine ponovno živi u Hrvatskoj i radi na Katedri za kasni srednji vijek Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Zagrebu gdje na prediplomskom i diplomskom studiju predaje kolegije iz ikonografije kasnog srednjeg vijeka, talijanske umjetnosti XIV. stoljeća, francuske romanike i umjetnosti Bizanta.
Uz brojne druge studije iz srednjovjekovne sakralne umjetnosti relikvijarom glave sv. Vlaha bavila se dvaput u posljednjih desetak godina (2016. i 2018.) te je iznijela nova razumijevanja i interpretacije ove iznimno vrijedne i čašćene Parčeve relikvije. Povodom 1000. obljetnice njezina prijenosa u Dubrovnik na predavanju će iznijeti pregled svojih istraživanja i novih čitanja ove teme.
Tribine organizira Dubrovačka biskupija.
– PRVA TRIBINA –
Na prvoj tribini u četvrtak 15. siječnja prof. dr. sc. Ivan Bodrožić govorit će o temi “Čašćenje svetačkih relikvija od ranoga kršćanstva do naših dana”.
Pretpostavka ovog predavanja je povijesna situacija u kojoj se našao sv. Jeronim kada su mu javili da je svećenik imenom Vigilancije, početkom 5. stoljeća, počeo osporavati potrebu čašćenja mučenika te se izrugivao Crkvi zbog čuvanja njihovih relikvija.
Sveti Jeronim je na to reagirao spisom „Contra Vigilantium“ dokazujući da su Crkva i vjernici zakonito častili mučenika, te da to nije dovodilo u pitanje jedincatost Božju, niti je čašćenje svetaca ičim umanjivalo klanjanje kojim se priliči častiti Boga. Sveti Jeronim je samo svjedok da je takvo čašćenje svetaca postojalo u Crkvi od samoga početka te je bilo normalno da se obilježavaju grobovi mučenika, te na njima rade bazilike njima u čast.
No, osim pobožnosti koju je Crkva gajila prema svecima, čuvanje njihovih relikvija imalo je i druge teološke i praktične ciljeve. Razmjena relikvija i čašćenje mučenika bili su dokaz zajedništva među mjesnim Crkvama. Koliko je bilo poštovanje prema mučenicima pokazuje i misija opata Martina koju je imao među Hrvatima nakon što su došli na ova područja, jer je, između ostaloga, trebao prenijeti relikvije svetih mučenika u Vječni Grad. Nadalje, u misiji koju su imala sveta braća Ćiril i Metod, znamo da su relikvije mučenika bile dokaz njihove pravovjernosti. Osim toga, i u kasnijim društvenim okolnostima relikvije mučenika postale su znak društvenog i političkog zajedništva.
Dr. sc. don Ivan Bodrožić je svećenik Splitsko-makarske nadbiskupije, patrolog te hrvatski pjesnik i prozaik. Filozofsko-teološki studij započeo je u Splitu. Diplomirao je 1994. godine na Papinskom sveučilištu Santa Croce u Rimu. Iste godine je zaređen za svećenika Splitsko-makarske nadbiskupije u kojoj je tijekom godina vršio različite službe. Poslijediplomski studij patrologije završio je na Patrističkom institutu Augustinianum, gdje je 2000. godine doktorirao obranivši disertaciju „Numerologija u misli svetog Augustina”.
Redoviti je profesor u trajnom zvanju na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu, a predavao je i na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Trenutno je dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Splitu.
Autor je brojnih teoloških knjiga i znanstvenih radova te redovit sudionik međunarodnih teoloških simpozija u Hrvatskoj i inozemstvu. Član je Međunarodnog udruženja za patrističke studije te voditelj Hieronymianuma, svjetskog znanstvenog središta za istraživanje djela i misli svetoga Jeronima.
– DRUGA TRIBINA –
Gost predavač na drugoj tribini u četvrtak 22. siječnja bit će mons. prof. dr. sc. Juraj Batelja, generalni postulator za kauze beatifikacije i kanonizacije Zagrebačke nadbiskupije. Tema predavanja bit će “Čašćenje relikvija hrvatskih svetaca i blaženika i razvijanje kulta”.
Instrukcija Kongregacije za kauze svetih i blaženih pod nazivom „Relikvije u Crkvi: autentičnost i očuvanje“, izdana u prosincu 2017., govori o promicanju štovanja i sprečavanju zloporaba relikvija pojedinih svetaca i blaženika te napominje da su relikvije „oruđe njihove svetosti“. U predavanju će profesor Batelja govoriti o odnosu prema relikvijama i njihovom ispravnom čašćenju. Relikvija nema u sebi neku magičnu moć koja bi Boga prisilila da po njoj učini ono što vjernik hoće, nego sam Bog uslišava molitvu ako je u skladu s njegovom voljom. Brojne su relikvije prvog stupnja hrvatskih svetaca i blaženika koje vjernici časte, a koje od njih su najrasprostranjenije moći će se saznati na predavanju.
Mons. dr. sc. Juraj Batelja je svećenik Zagrebačke nadbiskupije. Diplomirao je na Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu 1974. godine, a za svećenika je zaređen 1975. godine.
Od 1979. do 1984. bio je na postdiplomskom studiju teologije duhovnosti na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu, gdje je 1984. doktorirao s temom “Svjedočanstvo za vjeru: život i pastoralni program kardinala Alojzija Stepinca”. U tijeku rimskog naukovanja postigao je i magisterij iz misijske teologije na Papinskom sveučilištu Urbaniana. Od akademske godine 1987./88. bio je profesor na Institutu za kršćansku duhovnost u Zagrebu. Od 1991. godine je postulator kauze za proglašenje blaženim i svetim zagrebačkog nadbiskupa dr. Alojzija kardinala Stepinca, a kasnije je postao i generalni postulator za kauze beatifikacije i kanonizacije Zagrebačke nadbiskupije. Služio je na nekoliko župa te obavljao i druge službe među kojima je bila i služba duhovnika zadarskog sjemeništa. Istražio je veliki broj arhiva prikupljajući građu o kardinalu Stepincu te je objavio je više knjiga.
