Da su obljetnice prigoda da se sabere pogled nad postignutim, ili još bolje, da se s postignute točke uoče mogućnosti novoga u vremenu pred nama i razmisli o postupcima koje treba učiniti kako bi se novo ostvarilo, znao je primijetiti veliki hrvatski teolog i profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, dr. Josip Turčinović (usp. Stjepan KUŠAR, Teologija – javno lice vjere, u: Stjepan BREBRIĆ (priredio), Bajsić, Šagi-Bunić, Turčinović: tragovi i putokazi, KS, Zagreb, 2018., 7-21.).
Iz takvoga Turčinovićeva stava, prema samoj prigodi, može se razabrati putokaz daljnjim naporima za sadašnje i buduće djelovanje, u spomen obilježavanja još jedne velike obljetnice. Naime, pedeset šest je godina kako je dr. Josip Turčinović, zajedno s profesorima Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, dr. Šagi-Bunićem i dr. Bajsićem, snagom djelovanja, pridonio odluci ondašnjega zagrebačkog nadbiskupa Franje Šepera da se osnuje nova crkvena ustanova: Centar za koncilska istraživanja, dokumentaciju i informacije Kršćanska sadašnjost. Bilo je to 22. veljače 1968. godine čime započinje njezina povijest, piše Jelica Marković za mrežnu stranicu Kršćanske sadašnjosti.
Valja znati da je sam početak rada Kršćanske sadašnjosti obilježen, u prvom redu zaslugom profesora Turčinovića, izlaženjem prvoga broja časopisa Svesci, na Božić 1967. godine, što će on i sam posvjedočiti: „Sve je, zapravo, nastalo iz toga časopisa“ (Odjeci vjere. Izabrani spisi II, Stjepan KUŠAR – Stella TAMHINA (priredili), KS, Zagreb, 2013., 290.) Podsjetimo na ovome mjestu kako postavljanje temelja izdavačkom ali i teološkom pothvatu ove izdavačke kuće treba staviti u okvir koncilskoga i postkoncilskoga vremena (1962.-1965.) kada se Crkva našla u okruženju ideološki zatvorenog društva; u radikalno antireligioznom društvenom sustavu; kada je vjerski tisak bio onemogućen ili toliko sužen i kontroliran da je izgubio smisao (usp. Bono Zvonimir ŠAGI, Društvene i crkvene okolnosti u vrijeme utemeljenja i djelovanja KS-a, Albert Turčinović (ur.), Nastanak i razvitak Kršćanske sadašnjosti, Zagreb, 2010., 31-41.).
Gledajući dakle sva dostignuća Kršćanske sadašnjosti koja je bila najveća izdavačka kuća u komunističkom svijetu; koja je razgranala najveću katoličku izdavačku djelatnost u zemljama pod komunističkom vlašću i bila jedna od najutjecajnijih u Europi; iz koje je proizišla sva izdavačka djelatnost koju je Turčinović pokrenuo i ostvario; čiji su pothvati proželi svu povijest koncilskih i postkoncilskih gibanja, u nas, otvara mogućnost da se u punoj mjeri može vidjeti značaj njegova djelovanja što nam potkrepljuju i riječi dr. T. J. Šagi-Bunića: „To će čudo zahtijevati svestrano povijesno istraživanje kako bi se posvijetlile sve dimenzije njegova utjecaja u ovim kritičnim godinama dvadesetog stoljeća“ (Kana, 1990., br.10, 5.). Mišljenja smo da nećemo pogriješiti ako u toj povezanosti opetujemo dobro nam znanu poslovicu Nomen est omen.
U zaključku prenosimo snažne riječi tadašnjega zagrebačkog nadbiskupa Franje Kuharića: „Ostala su djela, rezultati te crkvene izdavačke djelatnosti kojoj nije bilo para u komunističkim zemljama. Pravedno je to jedinstveno iskustvo istinito zabilježiti za povijest“ (Franjo KUHARIĆ, Istina o Teološkom društvu Kršćanska sadašnjost. Razgovarao Živko Kustić, u: Glas Koncila, br. 44, 29. listopada 2000., 6-7.). A Kršćanskoj sadašnjosti, toj uglednoj katoličkoj ustanovi, čestitamo pedeset šestu obljetnicu i želimo da i u našem vremenu pridonese jačanju svijesti o pozivu i poslanju; da poput svoga utemeljitelja i dugogodišnjega ravnatelja prof. dr. Josipa Turčinovića, koji se usudio misliti ispred svoga vremena, ostane stvaralački prisutna kada je riječ o djelovanju Crkve. (kta/ks.hr)
