Točno 25 godina nakon prvoga usvajanja, europske su Crkve ponovno potpisale Povelju „Charta Oecumenica“ u revidiranoj verziji. Dokument odgovara na aktualne izazove kao što su rat, migracije, klimatske krize i digitalizacija te bi, prema riječima potpisnika, trebao biti „ispunjen životom“. Novo izdanje ove godine razvijeno je u širokom konzultacijskom procesu u koji je bilo uključeno preko 70 Crkava, ekumenskih organizacija i udruga. Povelja je stoga „projekt svjetionik u vrjednovanju i sudjelovanju“, ističu pravoslavna teologinja Katerina Pekridou i katolička Regina Elsner, profesorica istočnih crkvenih studija i ekumene u Münsteru, u članku za internetski portal „feinschwarz“.
Na svečanosti potpisivanja ažurirane Povelje, 5. studenoga, u Rimu, predstavnici Konferencije europskih Crkava (CEC) i Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE) ponovno su potvrdili svoju zajedničku predanost jedinstvu, miru i društvenoj odgovornosti. Povelja ne sadrži nikakve doktrinarne izjave, već je shvaćena kao pastoralna obveza koju Crkve i crkvene zajednice trebaju provoditi prema svojim mogućnostima.
Za Pekridou i Elsner, ekumenski značaj Povelje prvenstveno se mjeri „svjesno otvorenim procesom“ koji je uključivao lokalne Crkve i ekumenske inicijative. Nova verzija sebe više ne doživljava samo kao reakciju na društvena zbivanja, već kao „aktivan dio promjena“; uključujući i priznavanje crkvenih propusta, pišu na „feinschwarz.net“. Na primjer, Povelja poziva na „preispitivanje liturgijskih, katehetskih i homiletičkih tekstova kako bi se uklonila teologija zamjene“ i identificirao „nedostatak vjerodostojnosti zbog osobnih i strukturalnih grijeha u Crkvama“. Nova verzija pokazuje „da su Crkve shvatile da su dio društvenih promjena, a ne samo promatrači“. Mnoge su Crkve danas suočene s dvostrukim izazovom „odgovaranja na opadanje članstva i gubitak društvenoga povjerenja dok u isto vrijeme zadovoljavaju duhovne potrebe sve raznolikijega članstva“.
Europski crkveni krajolik također se „radikalno promijenio“ od 2001. godine, a društveno-politički preokreti u Europi više ne dopuštaju Crkvama da „zabadaju glavu u pijesak“, smatraju teolozi. Pozitivno ističu jasno pozicioniranje protiv polarizacije, antisemitizma i islamofobije: „Sekularna Europa više se ne pojavljuje kao prijetnja, već kao okruženje u kojemu Crkve zajedno preuzimaju odgovornost“.
„Charta Oecumenica“ je temeljni tekst za ekumenski suživot u Europi od 2001. godine. „Povelja je instrument za stvarno vođenje ekumenskoga razgovora i često se koristi upravo za to“, objasnio je glavni tajnik CEC-a Frank-Dieter Fischbach za „Vatican News“. Za razliku od mnogih drugih crkvenih dokumenata, to nije komad papira koji će „izblijedjeti“, već bi trebao biti temelj za konkretno djelovanje. Što se tiče sadržaja, nova verzija obrađuje nova tematska područja: okoliš i klima su potpunije razvijeni. Dodana su poglavlja o migraciji, miru i novim tehnologijama uključujući umjetnu inteligenciju. Ovi dodatci uzimaju u obzir prilike posljednjih desetljeća. Protestantski teolog bio je uvjeren da bi i Martin Luther danas radio na ovoj Povelji: „Mislim da bi danas, u 21. stoljeću, i on bio tamo i rekao: Da, moramo slijediti ovaj put!“
Za potpredsjednika CCEE-a, kardinala Jean-Claudea Hollericha, izazov sada leži u provedbi. Papir je u osnovi „strpljiv“, rekao je za Radio Vatikan, ali sada tekst mora biti „ispunjen životom“. Počinje na osnovnoj razini, u zajednicama, „ne na vrhu biskupskih konferencija“. Konkretno, zalaganje „za mir, za pravdu, za stvaranje i za izbjeglice“, zabrinutost je „koja je zajednička svim kršćanskim crkvama“.
Hollerich vidi veliki potencijal u bavljenju novim tehnologijama i uključivanju mladih ljudi što su „dva tematska područja koja pripadaju jedno drugomu“. Na tome trebamo raditi „preko generacija“, kazao je Hollerich te dodao kako nam je „potreban dijalog između starijih i mlađih, kao što je papa Franjo uvijek predlagao. Jer mi, stariji možemo puno naučiti od mladih.“
(kta)
