Objavljeno: 17.10.2025.
Povodom blagdana sv. Luke evanđelista, nebeskog zaštitnika liječnika i članova Hrvatskog katoličkog liječničkog društva, na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u petak 17. listopada održava se studijski dan “Dušobrižništvo u zdravstvu” u organizaciji Hrvatske biskupske konferencije, Hrvatskog katoličkog liječničkog društva i Hrvatskog katoličkog sveučilišta.
Studijski dan svečano je otvorio predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša. Svečanost je započela molitvom koju je predvodio, kao i cijeli program, generalni tajnik Hrvatske biskupske konferencije doc. dr. sc. Krunoslav Novak. Zatim je srdačno pozdravio okupljene, najavio govornike i dnevni program koji će završiti misnim slavljem u Bazilici sv. Antuna Padovanskog u 19 sati koje će predvoditi zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša u koncelebraciji s duhovnicima HKLD-a i drugim svećenicima.
Prorektor za kvalitetu, identitet i poslanje prof. dr. sc. Ante Crnčević uime rektora prof. dr. sc. Željka Tanjića obratio se okupljenima rekavši da HKS u svim nastavnim programima nastoji promicati vrijednosti kršćanske antropologije te zagovarati cjelovit pristup osobi razvijajući skrb za tjelesno i duhovno zdravlje. “Upravo zbog toga, dolikovalo je ovaj dan organizirati baš na HKS-u koji u svojim studijskim programima osobito njeguje one s područja biomedicine i zdravstva. (…) Cjelovitost pristupa bolesnom otkriva i gotovo zaboravljeni glagol zacijeliti, učiniti cjelovitim (…), a cjelovitosti u zdravlju nema zaboravi li se skrb za duhovnu dimenziju čovjeka. Zato je i spasenje nazvano Božjim cjelovom čovjeku, a svi nositelji dušobrižničke brige u zdravstvu služitelji Božjega cjelova onima koji su pogođeni bolešću, ali i svim dionicima zdravstvene skrbi”, istaknuo je prorektor. Na kraju je zaželio svima ugodan rad u ovome danu, a dr. Roku Čivljaku čestitao na izabranju za predsjednika Europske federacije katoličkih liječničkih društava.
Predsjednik Hrvatskoga katoličkoga liječničkog društva izv. prof. dr. sc. Rok Čivljak, dr. med. iskazao je radost i zadovoljstvo suorganizacijom ovoga događaja pa istaknuo: “Vjerujem da svi koji ste ovdje osjećate potrebu da se razgovara o temi dušobrižništva u zdravstvu i da vidimo što smo do sada napravili, ali što bismo još dodatno mogli napraviti da se dušobrižništvo inkorporira u zdravstveni sustav kao sastavnica zdravstvene skrbi koju pružamo našim bolesnicima. Ali ne samo bolesnicima, nego i skrbi koju moramo pružiti i članovima njihovih obitelji koje su u potrebi, kao i samim zdravstvenim djelatnicima.”
Prije otvorenja studijskog dana, nadbiskup Kutleša u svom govoru naglasio je da pozdravlja “izbor današnje teme ‘Dušobrižništvo u zdravstvu’ jer izražava vašu osjetljivost i trud oko cjelovite brige za čovjeka, za njegove tjelesne, duševne i duhovne potrebe.”
“Iako bi cjelovita skrb za čovjeka trebala biti cilj svih humanističkih profesija i zvanja, valja podsjetiti na temeljnu istinu koja dušobrižništvo stavlja u prvome redu u domenu svećeničkog zvanja i poslanja. Svećenik je po naravi svoje službe dušobrižnik, curator animarum. Ni jedan svećenik, bez obzira na službu koju obnaša, ne može biti samo administrator, samo propovjednik ili samo vjeroučitelj. On je prije svega i u svemu dušobrižnik. Jasno je da svećenička pastoralna skrb ne podrazumijeva samo duhovne, nego i vremenite potrebe vjernika, no ako svećenik zanemari brigu za spasenje duša, promašio je svoje zvanje, a ono što je propustio učiniti nitko ne može nadoknaditi”, rekao je Nadbiskup.
Povezujući skrb svećenika i zdravstvenih djelatnika nadbiskup Kutleša istaknuo je da “mi svećenici moramo s tugom priznati da se u današnje vrijeme gubi osjećaj za potrebu brige o duši. Takav trend nameće nam sama kultura. U kontekstu zdravstva, na liječnicima i medicinskim osobljem teret je brige o zdravlju, a svi kojima je liječnička pomoć potrebna traže ponajprije tjelesno ozdravljenje. Dušobrižništvo u zdravstvu ne podrazumijeva samo skrb za bolesne i umiruće, nego cijelu mrežu odnosa. Suvremeno društvo sve više zazire od suočavanja sa smrću, a taj isti strah, nažalost, nerijetko se uvlači i u srca mlađih svećenika. I sami zbunjeni patnjom izbjegavaju sobe teških bolesnika.”
“Dragi svećenici i medicinski djelatnici, ne bojte se! Svakodnevno susretanje s patnjom, nemoći i granicama života vaše poslanje čini najuzvišenijim mjestom svjedočenja nade. Vas svećenici, posebno pozivam da se s obnovljenim zanosom vratite svojoj prvotnoj službi, dušobrižništvu. Budimo pastiri koji ne uzmiču pred zahtjevnošću svoje službe, nego ulaze s Kristom u tamu kako bi upalili svjetlo vječnosti. Svaka duša izgubljena našim nemarom bit će i naš gubitak pred Bogom”, zaključno je poručio Nadbiskup.
Nakon otvorenja na studijskom danu uslijedilo je prvo predavanje koje je održao doc. dr. sc. Odilon-Gbènoukpo Singbo na temu “Duhovnost i vjera kao niti vodilje dušobrižništva u zdravstvu.” Ostatak programa dostupan je na poveznici.
Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije
