U poruci Udruženju autohtonih naroda i Udruženju teologa indijanske teologije povodom njihova Jubileja, Papa je istaknuo da je Sveta godina dragocjeno vrijeme za praštanje braći, pomirenje sa svojom poviješću i zahvaljivanje Bogu za njegovo milosrđe prema nama. Istaknuo je da je taj trenutak prilika za živi i osobni susret s Gospodinom Isusom, ‘vratima spasenja’, citirajući bulu proglašenja Jubileja 2025. „Spes non confundit“ pape Franje, koji je Svetu godinu nazvao prigodom za pomirenje, zahvalno sjećanje i zajedničku nadu, izvijestio je 17. listopada Vatican News.
Mi smo narod braće i sestara, jedno u Jednome – kako je govorio sveti Augustin komentirajući Psalam 127 – zahvaljujući vjeri, koja nas u ovoj jubilejskoj godini potiče da prijeđemo kroz Sveta vrata sa željom da dođemo do izvora božanske ljubavi, do otvorenog boka Raspetoga. Trebamo se prisjetiti naše povijesti i naše stvarnosti polazeći od te istine kako bismo se suočili s budućnošću u nadi na koju nas poziva Sveta godina, unatoč naporima i nevoljama – kazao je Papa u poruci.
Autohtoni narodi su nezamjenjiv glas u crkvenom zajedništvu
Sveti Otac je također istaknuo da je razmišljajući o jubilejskim događajima papa Franjo želio istaknuti univerzalnost Crkve koja se očituje u mnogim zvanjima, životnim dobima i situacijama te kojoj pripadaju obitelji, djeca, adolescenti, mladi, starije osobe, redovnici i laici. To je Crkva koja ne ujednačava, nego prihvaća, razgovara i obogaćuje se različitošću naroda te stoga obuhvaća i autohtone narode čija povijest, duhovnost i nada čine nezamjenjiv glas unutar crkvenog zajedništva. Rimski biskup je podsjetio da je Bog sve nas izabrao u Kristu prije stvaranja svijeta da budemo njegova djeca. Međutim, duga povijest evangelizacije koju su doživjeli autohtoni narodi ispunjena je svjetlom i sjenama, kako su više puta isticali biskupi Latinske Amerike i Kariba.
Pomiriti se da bismo bili jedan narod
Petrov nasljednik je također istaknuo da je Jubilej dragocjeno vrijeme za praštanje koje nas poziva da od srca oprostimo svojoj braći, da se pomirimo sa svojom poviješću i da zahvalimo Bogu za njegovo milosrđe prema nama. Prepoznajući svijetle trenutke, ali i rane naše prošlosti, shvatit ćemo da možemo biti narod samo ako se uistinu prepustimo Božjoj moći i njegovu djelovanju u nama. Papa je primijetio da u dijalogu i susretu puno učimo iz različitih pogleda na svijet, cijenimo ono što je vlastito i izvorno u svakoj kulturi te da na taj način zajedno možemo otkriti obilan život koji Krist pruža svim narodima.
Širiti radost susreta s Kristom
Papa Lav XIV. je na kraju poruke potaknuo na evanđeoski žar i hrabrost te izlaženje iz sebe samih kako bismo bez straha i slobodna srca naviještali evanđelje te pozvao autohtone narode da hrabro i slobodno pokažu svoja ljudska, kulturna i kršćanska bogatstva. Crkva sluša i obogaćuje se njihovim jedinstvenim glasovima – istaknuo je Papa podsjećajući na evanđeoski poziv da izbjegavamo stavljati u središte ono što nije Bog – moć, vlast, tehnologiju i bilo koju drugu stvorenu stvar – kako bi naše srce uvijek bilo usmjereno prema jedinom Gospodinu, izvoru života i nade. Za kršćane svako povijesno, društveno, psihološko ili metodološko razlučivanje nalazi svoj konačni smisao u najvećem poslanju: navještaju Isusa Krista – zaključio je Sveti Otac potičući da se za to zalažemo šireći radost koja proizlazi iz susreta s njegovim Božanskim Srcem. (kta/rv)
