Procjenjuje se da 100 milijuna kršćana diljem svijeta nema pristup Bibliji. To potvrđuje nedavno objavljeni “Bible Access List 2025” (Popis pristupa Bibliji), istraživački projekt međunarodne inicijative za pristup Bibliji. Izvješće, koje analizira podatke iz 88 zemalja, govori o “modernoj gladi” – ne gladi za hranom, već gladi za Božjom riječju.
“Još uvijek postoji moderna glad”, kaže Wybo Nicolai, inicijator projekta i istraživač u Frontlines Internationalu, u intervjuu za Premier Christian News, prenosi ekai. “Nije ravnodušnost, već razne prepreke koje sprječavaju ljude da pristupe Bibliji. Mnogi nikada nisu vidjeli Bibliju na svom jeziku, u formatu koji žele ili po cijeni koju si mogu priuštiti.”
Studija razlikuje dvije dimenzije: pravna i praktična ograničenja te stvarnu oskudicu. U prvoj kategoriji na ljestvici prednjače Somalija, Afganistan, Jemen, Sjeverna Koreja i Mauritanija – ovdje čak i jedna stranica Biblije može biti opasna po život. “Neograničen pristup Bibliji nikako nije univerzalni standard”, naglašava Ken Bitgood, osnivač Digital Bible Society.
U drugim zemljama problem nije toliko u progonu koliko u siromaštvu. Prema studiji, najveći deficiti javljaju se u Demokratskoj Republici Kongo, Nigeriji, Etiopiji, Indiji i Kini. U svakoj od tih zemalja više od deset milijuna kršćana čeka svoj primjerak Svetog pisma. “Ljudi koji tragaju za vjerom žele upoznati Krista”, objašnjava Nicolai. “Ali kako se vjera može produbiti ili prenijeti ako nedostaje Božja riječ?”
Metodologija “Popisa pristupa Bibliji” kombinira ankete, intervjue sa stručnjacima i detaljne socioekonomske pokazatelje. Jedanaest pokazatelja odražava ograničenja: od zabrane uvoza i neizdavanja dozvola za tiskanje do nedostatka električne energije i slabe pismenosti. U procjeni su uzete u obzir i izravne vladine zabrane (75 %) i neizravne socioekonomske prepreke (25 %). “Rezultati pokazuju da se rješenja moraju prilagoditi svakoj zemlji”, izvještava portal Christian Daily.
“Ne postoji jedinstveno rješenje za sve”, dodaje Jaap van Bezooijen, koji je vodio studiju. “Digitalni alati samo su dio odgovora. Za mnoge, posebno siromašne, one koji nemaju pristup internetu ili one koji su pod nadzorom, tiskana Biblija i audioknjige ostaju nezamjenjivi.” U zemljama kao što su Sjeverna Koreja ili Somalija čak se i posjedovanje biblijskog retka može smatrati zločinom koji se kažnjava smrću. Tamo se i uobičajena molitva ili tiho čitanje odvijaju u tajnosti, uz opasnost od zatvora, mučenja ili smrti. Ali u mnogim regijama Afrike i Azije prepreke – nedostatak tiskarskih strojeva, visoki troškovi uvoza, korupcija i nedovoljna infrastruktura – nisu ništa manji izazov. Čak i digitalne Biblije ne rješavaju problem.
“Popis pristupa Bibliji” stoga razlikuje “Popis ograničenja” zbog državne kontrole i “Popis nedostataka” zbog nestašice i siromaštva među kršćanima koji bi željeli imati Bibliju, ali je ne mogu dobiti. Projekt su pokrenuli Open Doors International i Digital Bible Society kako bi crkvama i misionarskim organizacijama pružili pouzdane podatke za korištenje u njihovom radu. Partneri uključuju Bible League International, Frontlines International, Biblica i druge biblijske organizacije.
Znanstvenici se nadaju da će objavljeni podaci ne samo podići svijest, već i mobilizirati udruge i pojedince na rješavanju tog pitanja. “Nadamo se da će ovaj popis postati mjerilo za kršćane diljem svijeta – baš kao i Svjetski indeks progona otvorenih vrata”, kaže Wybo Nicolai te poziva na molitvu i na djelovanje”.
(kta)
