Katolička crkva u jugoistočnom afričkom Malaviju okuplja stanovnike da zasade više drveća kako bi se uhvatili u koštac s klimatskim promjenama i okončali krizu gladi koja je milijune ljudi izložila opasnosti mjesecima.
Malavi, zemlja s više od 20 milijuna ljudi, suočava se s nestašicom hrane uglavnom zbog utjecaja ekstremnih vremenskih uvjeta povezanih s klimom. Svjetski program za hranu u Malaviju procjenjuje da će se 4,4 milijuna Malavijaca vjerojatno suočiti s glađu do ožujka 2024.
Crkveni čelnici, uključujući biskupe, svećenike, časne sestre i katehete, dijelili su besplatan kukuruz i gotovinu stanovnicima, posebno onima koji su bili pogođeni ciklonom Freddy u veljači 2023., koji je ostavio stotine mrtvih ljudi i raselio milijune drugih. Još uvijek žive u logorima, crkvama i školama. Povrh tragedije, područja u blizini kopna ciklona već su se borila s oporavkom od utjecaja ciklona Batsirai i Emnati 2022.
Ali vjerski vođe također su započeli kampanju kojom pozivaju stanovnike da uzgajaju drveće na farmama i održavaju postojeće šume i drveće kako bi pomogli ublažiti siromaštvo osiguravajući prihode i hranu, kao i obnavljajući degradirano zemljište.
Istraživanje pokazuje da je zemlja bez izlaza na more izgubila oko 553.280 hektara drveća od 2001. do 2022., što je ekvivalentno smanjenju drveća za 15% od 2000. i 94 metričke tone emisija ugljičnog dioksida. Drugo izvješće pokazuje da je glavni razlog krčenja šuma ovisnost Malavija o drvu za podmirenje energetskih potreba, s obzirom da 89% stanovnika nema pristup električnoj energiji.
“Za sada pružamo pomoć obiteljima koje se suočavaju s glađu, posebno onima čija su polja kukuruza odnijela tijekom ciklona prošle godine u ožujku”, rekao je kateheta Alex Banda iz nadbiskupije Blantyre u južnom Malaviju.
“Ciklon nas je jako pogodio jer su teške poplave odnijele tisuće hektara usjeva, a ljudi nisu mogli žeti. Tako da pomažemo ljudima s osnovnim potrebama kao što su hrana, odjeća, sklonište i medicinska pomoć”, rekao je Banda.
“Međutim, tražimo trajno rješenje, a to je vraćanje majke prirode sadnjom više drveća”, dodao je.
Biskup Alfred Mateyu Chaima iz Zombe u južnom Malaviju rekao je da će sadnja drveća i zaštita njihovog degradiranog okoliša imati višestruke pozitivne učinke na sigurnost hrane i opću dobrobit ljudi—istovremeno napominjući da je sadnja drveća najučinkovitiji način rješavanja klimatskih promjena uzrokovanih staklenicima plinovi.
“Ljudi trebaju saditi više drveća jer klimatske promjene i globalno zatopljenje utječu na uzorke kiše što rezultira lošom žetvom i tjera naše ljude na spavanje praznog želuca”, rekao je Chaima za OSV News, ističući da drveće apsorbira i pohranjuje emisije ugljičnog dioksida koji pokreću globalno zagrijavanje.
“Kao čelnici, mi smo u prvim redovima kako bismo osigurali da ljudi sade drveće u našim župama, biskupijama i nadbiskupijama diljem zemlje kako bismo osigurali da klimatske promjene ne utječu na naše žetve”, rekao je.
Biskup Chaima rekao je da njegova biskupija dijeli sadnice drveća i sjeme kukuruza kako bi ga stanovnici sadili dok nastavljaju donirati hranu obiteljima pogođenim glađu. Rekao je da je enciklika “Laudato Si'” dar pape Franje čovječanstvu da se bolje brine o planetu koji je pod stalnim “napadom” “razornih učinaka klimatskih promjena”.
„To je poziv na uzbunu Malavijcima da čuvaju i brinu o okolišu za opće dobro čovjeka jer je ovu zemlju, a posebno moju biskupiju, najviše pogodio ciklon Freddy, ljudi do sada pate, a mi moramo nastavi ih održavati dajući im pomoćnu hranu,” rekao je.
Pomoćni biskup Yohane Suzgo Nyirenda iz Mzuzua u sjevernom Malaviju rekao je da je njegova biskupija već počela saditi drveće u različitim župama, a on planira posaditi više od 10.000 stabala prije ožujka.
Biskup je rekao da 80% Malavijaca ovisi o prirodnoj poljoprivredi kako bi prehranili sebe i svoje obitelji. Međutim, primijetio je da klimatske promjene čine poljoprivredu sve izazovnijom i nepredvidljivijom, pridonoseći visokim razinama gladi i siromaštva među stanovnicima.
“Zemlja doživljava posljedice klimatskih promjena jer nema drveća. Ljudi su posjekli sva stabla kako bi napravili drveni ugljen, koji također oslobađa ugljik u atmosferu”, objasnio je. “Sada je vrijeme da zaustavimo krčenje šuma i zamijenimo stabla koja smo posjekli kako bismo spasili sljedeću generaciju.”
Briga o okolišu je na svima, apeliram na građane da više zasade drveće u svojim domovima, školama, na radnim mjestima i na golim poljima, dodao je.