Francuska biskupska konferencija objavila je u travnju da će više od 10 000 odraslih biti kršteno ove godine, što je povećanje od 45% u usporedbi s prethodnom godinom. Osim toga, na ovogodišnjem hodočašću od Pariza do Chartresa sudjelovalo je rekordnih 19 000 ljudi, među kojima i zapanjujući broj mladih. Neviđeni broj od 13 500 srednjoškolaca sudjelovao je u Lourdes FRAT Pilgrimage 2025, velikom godišnjem događaju za mlade. A Francuska također doživljava ono što francuski mediji nazivaju „biblijskim procvatom“ – brzi porast prodaje Biblije; vjerske knjižare bilježe povećanje kupnje za 20 % od prošle godine. To je izvijestio Luke Coppen u „The Pillar“. No, što su uzroci tih činjenica?
Odgovore daje Antoine Pasquier, novinar francuskog katoličkog tjednika Famille Chrétienne koji je objavio najopsežniju istragu na tu temu do sada. Njegova prezentacija nosi naslov „Istraživanje zašto mladi žele postati kršćani“ i otkriva neke neočekivane stvari. Pasquier je oženjen, ima četvero djece i prati mlade katekumene u svojoj crkvi u pariškoj regiji od 2020. godine. Kombinira izjave intervjuiranih kandidata za krštenje sa svojim vlastitim uvidima kao kateheta koji je iskusio val u svojoj zajednici i promatrao kako je dosegao razmjere koji oduzimaju dah. Prema njegovim zapažanjima u pariškoj regiji, mladi ljudi u početku dolaze „često u skupinama, često s prijateljima. Također smo ih sve češće i u većem broju primjećivali na nedjeljnim misama gdje su prilazili zajednici prekriženih ruku tijekom pričesti kako bi primili svećenički blagoslov.“ No, suprotno nekim pretpostavkama, za generaciju Z internet i društvene mreže „nisu mjesto njihova obraćenja“, već imaju samo popratni učinak.
Pasquier daje sljedeće izvanredne izjave: „Biblija, s druge strane, igra ulogu mnogo ranije na njihovu putu. Čim odluče produbiti svoje duhovno traženje u kršćanskoj vjeri, Biblija im postaje neophodna. Gotovo svi mladi ljudi koje pratim ili s kojima sam razgovarao, kažu mi da su kupili, otvorili i pročitali Bibliju prije nego što su poduzeli službene korake s Crkvom. Osim crkve i mise, Biblija je za njih pouzdana i lako prepoznatljiva referentna točka. Nagli porast prodaje Biblije u Francuskoj i inozemstvu odražava taj novi entuzijazam.“
Coppen tvrdi da, prema Pasquierovu istraživanju, „mnogi mladi Francuzi koji pristupaju Katoličkoj crkvi sa sobom donose sliku religije pod utjecajem islama, s njezinim naglaskom na praksu posta.“ Pasquier navodi: „Izazov im je prije svega javno i otvoreno izražavanje islama. Neki od njihovih prijatelja muslimana bezuvjetno su predani svojoj vjeri i svom vjerskom identitetu. To navodi naše mlade ljude da također učine vidljivom svoju rastuću kršćansku vjeru. To se izražava kroz nošenje ogrlice s križem, ponekad vela u crkvi za mlade žene, ili kroz poštivanje običaja različitih liturgijskih razdoblja, posebno korizme.“ Ipak, kako primjećuje Pasquier, „korizma svojom radikalnošću privlači ove mlade ljude koji su u potrazi za smjerom i smislom. Oni su ponekad skloni ovo razdoblje promatrati kao ‘kršćanski ramazan’. Katehete moraju paziti da jasno objasne razlike i podsjećaju ih da kršćanstvo nije prvenstveno religija obreda, već osobnog i unutarnjeg obraćenja.“
Novinar i kateheta bio je zadivljen „odlučnošću i strpljivošću“ mladih ljudi koji postaju katolici. „Neki su godinama išli ovim putem, skriveni od očiju javnosti iz straha da ih prijatelji ili obitelj neće shvatiti. Mislim na mladu ženu koja je čekala devet godina između svog prvog posjeta crkvi i službenog zahtjeva za krštenje. Drugoj su trebale tri godine između prvog čitanja evanđelja, sama u svojoj sobi, i prve mise s prijateljicom.“ Vjera ovih mladih ljudi „već je toliko jaka da se ne boje toliko dugo čekati na krštenje“. Pasquier zahtijeva da se francuska Katolička crkva transformira u „katekumensku crkvu“.
(kta)
