U sklopu ciklusa Orguljaških večeri u požeškoj Katedrali u subotu 4. listopada održan je koncert uglednog njemačkog orguljaša Gunthera Rosta. Na repertoaru su bila djela skladatelja 19. i 20. stoljeća, čime je obuhvaćen širok raspon stilskih obilježja i skladateljskih pristupa orguljskoj glazbi.
Na početku trećeg ovogodišnjeg koncerta voditeljica Katedralnog zbora u Požegi Marija Ticl je pozdravio nazočne ljubitelje glazbe te izrazila čast što je Požega večeras ugostila jednog od najistaknutijih europskih orguljaša, profesora Gunthera Rosta. Istaknula je njegova glazbena postignuća te podsjetila na njegovu bogatu međunarodnu karijeru, suradnje s renomiranim orkestrima i izdanja za ugledne diskografske kuće. Najavila je potom raznolik program koncerta, naglasivši kako će publika imati priliku doživjeti puno bogatstvo orguljskog izraza.
Koncert je započeo izvedbom „Fantazije na motiv B-A-C-H“ Maxa Regera, skladatelja poznatog po kasnoromantičnom idiomu obilježenom gustom harmonijom, kontrapunktskom slojevitošću i snažnim osloncem na Bachovu tradiciju. Ovo djelo, nastalo početkom 20. stoljeća, primjer je Regerova nastojanja da barokni temelj preoblikuje u simfonijski zvuk orgulja karakterističan za njegovo doba.
Iz repertoara Frédérica Chopina uvršten je 15. preludij iz opusa 28, poznat i pod naslovom „Kiša“. Iako izvorno napisan za klavir, ovaj preludij pripada zbirci kratkih karakternih minijatura objavljenih 1839. godine, u kojima se očituje Chopinova sklonost melankoliji, lirizmu i jednostavnim, ali izrazito sugestivnim motivima. Transkribiranje ovakvih djela za orgulje dio je šire prakse širenja klavirskog repertoara na druge instrumente tijekom 20. stoljeća.
Središnji dio programa činila je Sonata u B-duru Felixa Mendelssohna-Bartholdyja iz opusa 65, dovršena sredinom 1840-ih. Mendelssohn, koji je ključan za obnovu interesa za Bachovo nasljeđe u 19. stoljeću, u svojim orguljskim sonatama spaja klasičnu formalnu jasnoću i romantičnu invenciju. U četirima stavcima sonate izmjenjuju se ritmička pokretljivost, meditativni karakter i svečani tonalitet, što je odraz ranoromantičnog shvaćanja orgulja kao koncertnog i liturgijskog instrumenta.
U drugome dijelu koncerta predstavljena je skladba „Naïades“ Louisa Viernea, francuskog skladatelja i orguljaša s prijelaza 19. u 20. stoljeće. Djelo potječe iz ciklusa 24 komada pod zajedničkim naslovom „Pièces de fantaisie“, nastalih u razdoblju francuskog orguljskog impresionizma. Vierne je u njima razvio karakterističan stil obogaćen harmonijskim koloritetom, motivskim simbolizmom i programskim elementima koji se često nadovezuju na prirodne ili mitske motive.
Program je zaključen Suitom za orgulje Mauricea Durufléa, skladatelja koji je djelovao u prvoj polovici 20. stoljeća i kojeg povezuju s francuskom simfonijskom tradicijom za orgulje i utjecajem gregorijanskog korala. Suita iz opusa 5 sastoji se od tri stavka koji se stilski nadovezuju na nasljeđe skladatelja poput Widora i Viernea, pri čemu se prožimaju mediteranska melodika, rafinirana harmonija i formalna jasnoća svojstvena francuskom orguljskom modernizmu.
Gunther Rost rođen je 1974. u Würzburgu, a orgulje je studirao kod Günthera Kaunzingera i Marie-Claire Alain. Dobitnik je niza međunarodnih nagrada, među kojima se ističu Bachova nagrada grada Leipziga, priznanje na Međunarodnom orguljaškom natjecanju u Dallasu te Bavarska državna nagrada za promicanje umjetnosti. U dobi od 24 godine započeo je rad kao sveučilišni profesor, a od 2002. predaje orgulje na Sveučilištu za glazbu i izvedbene umjetnosti u Grazu, gdje je osnovao interdisciplinarni centar za istraživanje orgulja s naglaskom na razvoj elektroničkih i hibridnih prijenosnih instrumenata. Redovito sudjeluje kao član žirija na međunarodnim natjecanjima te vodi majstorske tečajeve na uglednim institucijama kao što su Kraljevska glazbena akademija u Londonu, Sveučilište za glazbu Fryderyka Chopina u Varšavi, Državni konzervatorij Rimski-Korsakov u Sankt-Peterburgu i Državni konzervatorij Čajkovski u Moskvi. Kao umjetnički ravnatelj festivala Štajersko orguljsko proljeće te kroz niz diskografskih izdanja snimljenih na orguljama Štajerske sudjeluje u promicanju orgulja kao koncertnog instrumenta. Nastupao je na festivalima i pozornicama kao što su Rheingau Musik Festival, Bachfest Leipzig, Gewandhaus Leipzig, Konzerthaus Berlin, Wiener Konzerthaus, Auditorio Nacional de Música u Madridu, Sanktpeterburška filharmonija i Kazalište Mariinsky. Njegova diskografija obuhvaća suradnje s orkestrima, komornim sastavima i solistima te prva snimanja cjelokupnog orguljskog opusa Petra Ebena, uključujući koncerte za orgulje i orkestar snimljene s Bamberškim simfoničarima. Godine 2018. osnovao je 4D Orkestar, a u suradnji s flautistom Pirminom Grehlom objavio je niz snimki Bachovih djela. Surađuje s umjetnicima poput Tine Thing Helseth, Christopha Prégardiena i Elīne Garanče, kao i s renomiranim zborovima i orkestrima, među kojima su Zbor Bavarskog radija, Dječački zbor iz Windsbacha, orkestar Gewandhausa iz Leipziga, Filharmonijski orkestar Njemačkog radija, FOK iz Praga i Simfonijski orkestar Dallasa.
Sljedeći koncert u nizu Orguljaških večeri u požeškoj Katedrali održat će se u nedjelju 12. listopada 2025. godine. Solistički orguljaški koncert s početkom u 19.30 sati održat će Monica Melcova te se predstaviti djelima Bacha, Desmaresta, Ravela i vlastitim skladbama.
