Euharistijskim slavljem, koje je u katedrali Srca Isusova u Sarajevu 17. rujna predvodio nadbiskup metropolit vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH mons. Tomo Vukšić uz koncelebraciju stotinjak dijecezanskih svećenika, započeo je 29. susret dijecezanskih svećenika Vrhbosanske nadbiskupije. Kod oltara su asistirali bogoslovi pod vodstvom preč. Ivana Rake, a liturgijsko pjevanje animiralo je nekoliko svećenika.
Uvodeći u misno slavlje nadbiskup Vukšić uputio je riječi pozdrava svima. „Zahvalni Gospodinu Bogu za sve blagoslove, za sve one dane i trenutke kad smo, kao njegovi službenici, bili njemu na ponos i čast i na dobro braće i sestara kojima smo poslani, molimo ga da nas nastavi blagoslivljati kako bi smo to plemenito djelo mogli nastaviti!“, potaknuo je nadbiskup Tomo okupljene svećenike pozvavši ih da mole Božje milosrđe i „za sve one slabosti u svim danima i svim godinama našega služenja kad, možda, nismo bili na visini svoga poslanja“.
Na početku prigodne propovijedi nadbiskup Vukšić je kazao da je ovo svećeničko okupljanje još jedna prigoda za zahvalu Gospodinu Bogu ponajprije za „dar susreta koji je uvijek veliko obogaćenje među braćom“. „Prigoda je ovo također za zahvalu vama što ste svojim dolaskom, molitvom i sudjelovanjem doprinosili te je ovaj lijepi niz mogao trajati“, kazao je nadbiskup vrhbosanski ujedno zahvalivši svećenicima i za svaki doprinos koji će dati u svom budućem služenju narodu Božjemu.
Osvrnuo se potom na pročitani odlomak iz Prve poslanice Timoteju (3,14-16) u kojemu se navodi kako je ovom svom dragom učeniku i predstojniku crkvene zajednice u Efezu apostol Pavao napisao pismo o tome kako se treba vladati u kući Božjoj. „Vrlo je važan ovaj odlomak zato što naznačuje da je Crkva, kao zajednica vjernika, stup i uporište istine te su njezini članovi, na unutrašnjoj razini svoga postojanja i djela, pozvani živjeti međusobne odnose uzajamnoga suosjećanja, podrške i solidarnosti, kao što to čine udovi istoga tijela ili odgovorni ukućani istoga Doma. Takva svijest posvemašnje uzajamnosti i praksa opće solidarnosti su apsolutna kršćanska novost, koju je Krist donio na ovaj svijet, i trebaju biti odraz i očitovanje osobne vjere koja se, prema pravilima Riječi Božje, živi u ljubavi i strpljenju“, naglasio je nadbiskup Vukšić.
Dodao je i da je bitnost ovog odlomka u tome što jasno naznačuje poslanje kršćana u svijetu. „Naime, Pavao podsjeća da Krist, koji je očitovan u tijelu, opravdan u Duhu, viđen od anđela i uznesen u slavu, mora biti propovijedan među narodima i vjerovan u svijetu. To poslanje kršćana, osim što je također Isusova zapovijed, proizlazi iz same naravi Radosne vijesti“, istaknuo je nadbiskup Tomo pojasnivši da se tu radi o radosti koja je ponuđena svima i na koju svi imaju pravo.
„Viđena ovdje kao kuća Božja, nazvana stup i uporište istine, poruka je ovog odlomka također da je Crkva, uz već rečeno, životna stvarnost ispovijedanja vjere i odgovornoga ponašanja, a ne fizička građevina ili organizacija. (…) Ona nije zamišljena ni kao područje natjecanja za prestiž ili vlast, nego kao prigoda za radosno služenje. Ona je zajedništvo ljudi koji su sjedinjeni u Isusu Kristu i opravdani u Duhu. Ona je zajednička kuća u kojoj bi svaki član trebao osjećati podršku drugih i uzajamno jednako uzvraćati“, kazao je, između ostaloga, nadbiskup Vukšić
Posvijestio je da je, prema Pavlu, Crkva viđena kao „središnja točka volje Božje u svijetu“ te da pod nazivom „kuća Božja“ ovaj apostol podrazumijeva zajednicu osoba koji su dom i obitelj Božja. Kazavši kako je život u zajednici doma i obitelji obilježen posebnim odnosima, uzajamnostima i odgovornostima među članovima, istaknuo je da u Crkvi glavno pitanje ne treba biti dopadaju li nam se članovi, nego pitanje „Ljubimo li jedni druge?“
„Crkva je stup i uporište istine koja treba biti čuvana cjelovita, vidljiva u primjeni i naučavana svima. Važno je na to podsjećati posebice u vrijeme kad se nameće takozvana kultura mišljenja u kojoj bi čak i istina trebala biti samo jedno od mišljenja. Naspram širenju takve kulture, kršćani naviještaju da istina vjere, osim što je trajna, treba biti ispovijedana i naviještana, a u moralnom dijelu također primijenjena i ostvarena“, naglasio je nadbiskup Vukšić koji je svećenike, „Kristove veleposlanike“, pozvao da ne popuste svjetonazorima današnjeg vremena.
Uslijedio je radni dio susreta koji je održan u prostorijama Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa u Sarajevu. Nadbiskup Vukšić na početku je još jednom pozdravio sve prisutne, a uvodne napomene uputio je generalni vikar Vrhbosanske nadbiskupije mons. Slađan Ćosić.
Predavanje pod nazivom „1700. obljetnica Nicejskog ekumenskog sabora“ je održao izv. prof. dr. vlč. Josip Knežević, a potom su uslijedila izvješća iz nadbiskupijskih ustanova.
Susret je završio zajedničkim objedom u Vrhbosankom bogoslovnom sjemeništu. (kta)
