- Detalji
-
Na skupu je najavljeno kako će se 28. susret istočno-katoličkih biskupa Europe na poziv križevačkog vladike Milana Stipića održati upravo u Hrvatskoj u čast jubileja 250. obljetnice utemeljenja Križevačke eparhije.
U ponedjeljak, 8. rujna 2025., u Beču je započeo 26. plenarni susret istočno-katoličkih biskupa Europe s temom ”Jedinstvo u različitosti”. Na susretu sudjeluju katolički biskupi raznih istočnih obreda koji djeluju na području Europe, a također i kardinal Claudio
Gugerotti, pročelnik Dikasterija za Istočne Crkve i nadbiskup Gintaras Krušas, predsjednik Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE) te kardinal Christof Schonborn, umirovljeni nadbiskup bečki i ordinarij za katolike istočnih obreda u Austriji. Na susretu sudjeluju i vladika Milan Stipić, biskup križevački te đakon Livio Marijan, voditelj eparhijskog ureda za medije. Uz predavanja na temu jedinstva i različitosti u Katoličkoj Crkvi kao i o odnosima među istočnim katoličkim Crkvama međusobno i posebno o njihovu odnosu prema Latinskoj Crkvi, u sklopu susreta odvijat će se i brojna liturgijska slavlja kao i svečana Božanska liturgija sv. Ivana Zlatoustog u bečkoj katedrali sv. Stjepana.
Susret se odvija u Beču povodom 250. obljetnice utemeljenja ”Barbareuma” – posebnog bogoslovnog sjemeništa za grkokatolike Habsburške monarhije kojega je utemeljila carica i kraljica Marija Terezija posebnim dekretom 7. listopada 1775. Jedan od temeljnih pokretača sjemeništa bio je vladika Bazilije Božičković, biskup križevački iz Hrvatske, dok je prvim rektorom bio hrvatski grkokatolički svećenik Jozafat Bastašić koji je kasnije postao i križevačkim vladikom. U sjemeništu ”Barbareumu”, smještenim u nekadašnjem isusovačkom kolegiju sv. Barbare, boravili su grkokatolički svećenici iz Rumunjske, Ukrajine, Mađarske, Slovačke i Hrvatske koji su pohađali razna bečka učilišta, stjecali kulturu i obrazovanje te svojim djelovanjem po povratku u svoje domovine bitno utjecali na kulturno-prosvjetni napredak svojih naroda. Nakon ukinuća sjemeništa 1783. i njegova izmještanja u Lavov i Eger, crkva sv. Barbare postala je i ostala do danas prvom grkokatoličkom župom i crkvom u Beču, a za što je posebno zaslužan treći rektor ”Barbareuma” hrvatski grkokatolički svećenik Atanazije Gvozdanović. Odmah uz sjemenište i crkvu nastao je i ”Collegium croaticum” – hrvatski kolegij kroz kojega su prošli brojni hrvatski svećenici i intelektualci.
Budući da je hrvatska grkokatolička eparhija križevačka nastala 1775. godine, na skupu je najavljeno kako će se 28. susret istočno-katoličkih biskupa Europe na poziv križevačkog vladike Milana Stipića održati upravo u Hrvatskoj u čast jubileja 250. obljetnice utemeljenja Križevačke eparhije.
