Ne možemo si više dopustiti otpor Kraljevstvu Božjem, koje je Kraljevstvo mira. I tamo gdje se čini da državni čelnici i međunarodne institucije ne uspijevaju postići to da prevladaju zakon, posredovanje i dijalog, vjerske zajednice i građansko društvo moraju imati hrabrosti biti proroci. Napisao je to papa Lav XIV. biskupu Riminija, Nicolòu Anselmiju, u poruci povodom 46. susreta za prijateljstvo među narodima, obično nazivanoga Meeting u Riminiju, koju je potpisao državni tajnik kardinal Pietro Parolin, izvještava Vatican News.
To znači – objasnio je Papa – odreći se „idolopoklonstva profita“ koje ugrožava pravednost i mir, kako bismo služili živom Bogu te evanđelje pretvorili u oblike razvoja alternativne putovima rasta lišenopga jednakosti i održivosti. Tako pustinja postaje vrt, a grad Božji, koji je navijestio sveti Augustin, preobražava naša opustošena mjesta.
Tema: “Na pustim mjestima gradit ćemo novim ciglama”
U poruci Papa polazi od teme ovogodišnjega Meetinga koji se održava od 22. do 27. kolovoza u Riminiju, događaja koji promiče pokret Comunione e Liberazione, a koja glasi “Na pustim mjestima gradit ćemo novim ciglama”. To je – ističe Papa – poticaj na nadu koja ne razočarava. U pustinji se, prije svega, rađa Božji narod u kojemu samo hodom kroz njezinu surovost može dozreti odluka slobode. Biblijski Bog čini da ona cvjeta poput vrta nade. Monasi i monahinje nastanjuju pustinju u ime svih nas, u blizini Gospodara tišine i života – napominje Papa te cijeni to što je jedna od izložbi na Meetingu posvećena svjedočanstvu alžirskih mučenika. U njima – kako piše u poruci – blista poziv Crkve da nastanjuje pustinju u dubokom zajedništvu s cijelim čovječanstvom, nadvladavajući zidove nepovjerenja koji se protive religijama i kulturama, te u potpunosti oponašajući pokret utjelovljenja i darivanja Sina Božjega.
Brojni dijalozi na Meetingu
“Nove cigle” kojima valja graditi budućnost koju Bog već ima za sve, ali koja se otkriva samo međusobnim prihvaćanjem – napominje Papa – bit će dijalozi među katolicima različitih senzibiliteta te s vjernicima drugih vjeroispovijesti i s nevjernicima. Kako bi imali hrabrosti biti proroci, vjerske zajednice i građansko društvo trebaju ući u pustinju i vidjeti što može proizići iz toliko, previše nevine patnje. Riječ je o programima obrazovanja o nenasilju, inicijativama posredovanja u lokalnim sukobima i projektima prihvata koji strah od drugih pretvaraju u prilike za susret, kao što je papa Lav XIV. preporučio talijanskim biskupima da promoviraju na audijenciji 17. lipnja. Svrha je da svaka zajednica bude “dom mira”, gdje se uči smirivati neprijateljstvo dijalogom te gdje se prakticira pravednost i njeguje oprost.
Za nove cigle potrebne su “žrtve povijesti”
Papa stoga potiče da dademo ime i oblik novomu, kako bi se vjera, nada i ljubav pretvorili u veliko kulturno obraćenje. Potom citira “voljenoga papu Franju” i opredjeljenje za siromašne kao teološku kategoriju apostolske pobudnice “Evangelii Gaudium“. Bog je, naime, izabrao ponizne, nemoćne i postao jedan od njih, kako bi u našoj povijesti ispisao svoju povijest. Papa podsjeća i na encikliku “Fratelli tutti“ i poticaj da se uključe oni koji imaju drugačije gledište, koji vide aspekte stvarnosti koje ne prepoznaju centri moći u kojima se donose odlučujuće odluke. Za nove cigle trebaju nam “žrtve povijesti”, oni gladni i žedni pravednosti, mirotvorci, udovice i siročad, mladi i stari, migranti i izbjeglice, vapaj svega stvorenoga. Jer – stoji nadalje u poruci – nijekanje glasova drugih i odustajanje od međusobnoga razumijevanja neuspješna su i dehumanizirajuća iskustva i njima valja suprotstaviti strpljenje susreta s uvijek drugačijim Otajstvom, čiji je znak različitost svake osobe.
Kršćanin ne može tolerirati dezertifikaciju svijeta
Stoga „razoružana i razoružavajuća“ prisutnost kršćana u suvremenim društvima treba pretvoriti evanđelje Kraljevstva u oblike razvoja alternativne putovima rasta lišenoga jednakosti i održivosti. Da bismo služili živom Bogu – ističe papa Lav XIV. – moramo se odreći idolopoklonstva profita, koje je ozbiljno ugrozilo pravednost, slobodu susreta i razmjene, sudjelovanje svih u općem dobru te u konačnici mir. Ne nasljeduje Krista vjera koja se distancira od dezertifikacije svijeta ili, neizravno, pridonosi njezinom toleriranju. Stoga i digitalnu revoluciju, koja bi mogla povećati diskriminaciju i sukob, također valja prihvatiti kreativno. Samo na taj način „grad Božji“ svetog Augustina preobražava naša pusta mjesta. Neka Djevica Marija, „Jutarnja zvijezda“, podupire zauzimanje svih sudionika u zajedništvu s pastirima i crkvenim zajednicama u koje su uključeni – Papin je zaziv na kraju poruke sudionicima Meetinga u Riminiju. (kta/rv)
