U nagovoru nakon molitve Anđeoskog pozdravljenja koju je predvodio iz Castel Gandolfa, Papa je molio Gospin zagovor za mir u svijetu. Spomenuvši konstituciju Munificentissimus Deus Pija XII., Papa je podijelio osjećaj nemoći pred širenjem nasilja u svijetu, sve više gluhoga i neosjetljivoga na svaki poticaj na čovječnost. Ali, ohrabrio je: nikada ne smijemo gubiti nadu; Bog je veći od ljudskoga grijeha. Sveti se Otac poslije zadržao na ručku u župi s biskupom Albana i salezijanskom zajednicom, piše Vatican News.
Iz ljetne rezidencije u Castel Gandolfu, gdje papa Lav XIV. provodi drugi dio odmora, u podnevnom je nagovoru Mariji povjerio srca izmučena ratom. “[…] osjećamo se bespomoćni pred širenjem nasilja u svijetu, koje je sve gluhije i neosjetljivije na svaki poticaj na čovječnost. Ipak, ne smijemo gubiti nadu; Bog je veći od ljudskoga grijeha. Ne smijemo se pomiriti s prevladavanjem logike sukoba i oružja. Zajedno s Marijom vjerujemo da Gospodin nastavlja pomagati svojoj djeci, spominjući se svojega milosrđa. Samo je u tome moguće ponovno otkriti put mira”, rekao je Sveti Otac.
U prisutnosti tri tisuće vjernika, papa Lav XIV. je spomenuo apostolsku konstituciju Pija XII. Munificentissimus Deus, ističući njezinu gorku aktualnost. Riječi njegova prethodnika, dok je – kako je rekao – tragično iskustvo Drugoga svjetskog rata još uvijek bilo goruće, izuzetno su korisne kao univerzalno upozorenje za danas. Proglašavajući dogmu o Uznesenju, Pio XII. je napisao: “Nadamo se da će svi koji će razmatrati Marijine slavne primjere biti sve više uvjereni u vrijednost ljudskoga života” te poželio da se “ljudski životi više nikada neće uništavati poticanjem rata”.
Isusova majka, kao Majka, pati zbog zala koja muče njezinu djecu, posebno malene i slabe – istaknuo je Papa u nagovoru na današnju svetkovinu koja nas navodi da je promatramo u svoj njezinoj slavi kao – kako je rekao – „ikonu nade za njezinu djecu hodočasnike kroz povijest“. Papa je spomenuo dogmatsku konstituciju Lumen Gentium, koja Djevicu Mariju opisuje kao „sliku i početak Crkve kakva ima biti u budućnosti“, Onu koja „na ovoj zemlji, dok ne dođe Dan Gospodnji, svijetli putujućem Božjem narodu kao znak pouzdane nade i utjehe“.
Papa Lav XIV. se nadahnuo i Danteovim stihovima iz posljednjega pjevanja Raja u Božanstvenoj komediji, kako bi “među nama smrtnicima” istaknuo Mariju kao ‘živi izvor nade’, odnosno živo vrelo iz kojega izvire nada. Ta definicija u skladu je s temom Jubileja koji Crkva slavi: “Hodočasnici nade“. Hodočasnici su oni kojima treba odredište prema kojemu će usmjeriti svoje putovanje – objasnio je Papa – lijepo, privlačno odredište koje vodi njihove korake, okrjepljuje ih kada su umorni i koje uvijek ponovno budi želju i nadu u njihovom srcu. U otajstvu Marije, žene u čijem se krilu Sin Božji utjelovio, i Crkve, mističnoga tijela Kristova, u tom jedinstvenom otajstvu ljubavi, te stoga i slobode, Bog nam je došao u susret – rekao je Papa te potaknuo: “Dok smo na putu, kao pojedinci, kao obitelji, u zajednici, posebno kada se nadviju oblaci i put postane neizvjestan i težak, podignimo pogled, pogledajmo nju, našu Majku, i ponovno ćemo naći nadu koja ne razočarava”.
Nakon podnevnoga nagovora, Papa se zadržao s nekoliko djece, a poslije je – kako je izvijestio Tiskovni ured Svete Stolice – ostao na ručku u župnom središtu Castel Gandolfa s biskupom Albana i salezijanskom zajednicom župe svetoga Tome iz Villanove. (kta/rv)
