U drevnom marijanskom svetištu i župi Komušina nadbiskup metropolit vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH mons. Tomo Vukšić slavio je u četvrtak 14. kolovoza, u večernjim satima, misu uočnicu svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo u koncelebraciji osam svećenika i uz sudjelovanje tisuća vjernika.
Već oko podneva rijeke hodočasnika se počele slivati prema župi i svetištu Uznesenja Blažene Djevice Marije u Komušini pokraj Teslića čiji se prvi pisani tragovi spominju 1623. i 1637. godine. Mnogi od hodočasnika su prvo hodočastili na zavjetno brdo Kondžilo, udaljeno oko četiri kilometra od župne crkve, a potom se vraćali na plato komušanske crkve gdje je u vanjskom paviljonu bila izložena čudotvorna slika Gospe Kondžilske. Prvi pisani trag o slici pronalazimo u 1779. („stara i čudotvorna slika Djevice Marije na nebo uznesene“, opisuje tada sliku fra Filip Čović). Tradicija hodočašća pješice do Komušine i danas je iznimno živa, osobito u usorskom i žepačkom kraju.
Kako se navodi na službenim stranicama župe i svetišta „Kondžilo je magnet koji i danas, zajedno sa čudotvornom slikom Majke Božje, jednakom duhovnom snagom drži na okupu Komušance koji su u izgnanstvu po čitavom svijetu.“ Danas je relativno malo, tek nekoliko stotina povratnika, koji stalno žive u župama Komušina, Bežlja i Teslić, ali najveći broj Komušnaca, raseljenih diljem svijeta, okuplja se u svom rodnom kraju uz svetkovinu Velike Gospe.
Već od ranih poslijepodnevnih sati brojni svećenici su bili na raspolaganju vjernicima za ispovijed. Potom je pred početak misnog slavlja molitvu krunice pred slikom Gospe Kondžilske predvodio nadbiskup Vukšić.
Misa je slavljena na vanjskom oltaru komušanske crkve. Na početku je predvoditelja misnog slavlja i okupljene vjernike pozdravio župnik vlč. Boris Salapić.
Na početku propovijedi nadbiskup Vukšić je izrazio „veliku radost“ brojem okupljenih vjernika u Komušini. „Ne znam imam li pravo, ali imam dojam da nas je više negoli prošle i pretprošle godine, a moguće je i prijašnjih godina. Neka i ovaj porast broja bude znak da iznutra rastemo u ljubavi prema Kristu Gospodinu i njegovoj majci Blaženoj Djevici Mariji.
„Ovih dana, posebice danas i sutra, mnoge ceste i putovi na području gdje žive Hrvati katolici, pune su hodočasnika, a crkve i svetišta, osobito ona posvećena Blaženoj Djevici Mariji, pune su okupljenih vjernika koji se dolaze zbog svojih duhovnih potreba preporučiti zagovoru Isusove majke, ali također i iskazati poštovanje njezinom svetom liku i osobito njezinom svetom sinu, našemu Gospodinu i Spasitelju. Ova sve veća brojčana prisutnost katoličkih vjernika u Gospinim svetištima o blagdanu njezina uznesenja na nebesa učinila je da poslije Božića, koji je najradosniji blagdan u Katoličkoj crkvi – kako to imamo običaj kazati, i Uskrsa, koji je najvažniji blagdan u Katoličkoj crkvi, uznesenje Blažene Djevice Mariji, odnosno Velika Gospa, postaje najmasovniji blagdan u Katoličkoj crkvi, barem u hrvatskom narodu. Raduje to. Raduje povratak Isusovih vjernika njemu i primjeru njegove majke Blažene Djevice Marije“, kazao je na početku propovijedi mons. Vukšić.
Vrhbosanski nadbiskup je naglasio da hodočašće „prema“ mora postati hodočašćenje „za“ primjerom Blažene Djevice Mariji. „Sami fizički napor hoda, bilo prema, bilo za Gospom, ostat će doslovce samo fizički napor ako to ne bude i duhovni hod; hodočašće sa željom da se vlastiti život suobliči životu Blažene Djevice Marije, odnosno da se njezin primjer življenja i slušanja Božje riječi što je moguće više oživotvori i pretvori u stvarnost naših života.“
Mons. Vukšić je posebno istaknu tri potrebna koraka u nasljedovanju primjera Blažene Djevice Marije: posluh Božjoj riječi, ljubav prema bližnjima i svjedočenje vjere.
„Na pravi način hodočasti se prema Gospi i za Gospom, odnosno na pravi način se časti Blaženu Djevicu Mariju samo ako se sluša Božja riječ kao što ju je i ona slušala. Riječ Božju koja je prije svega blagoslov Boga samog, dar nebesa svima nama, ali koja sa sobom nosi i zahtjevnost u obliku ponašanja“, kazao je vrhbosanski nadbiskup.
Dodao je da je red da se upitamo u kojoj mjeri su naši životi zaista posluh Božjoj riječi te da na to možemo najbolje odgovoriti propitujući sebe vršimo li Deset zapovijedi. Je li tih Deset Božjih zapovjedi samo naše znanje ili je to stvarno naš život? Naglasio je da je te zapovijedi Gospa pretvorila u svoj život i da Božjoj riječi svi vjernici trebaju biti poslušni. „Biskup ponajprije, svećenik također u svojoj službi, svatko od nas večeras ovdje okupljenih u službama i mjestima tamo gdje jest, gdje djeluje i gdje živi te u svim načinima i prilikama koje donosi život.“
„Ljubiti Krista Gospodina, draga braća i sestre, ne znači ljubiti samo riječima, pa taman i na najveseliji način ispovijedati svoje pristajanja, nego životom potvrđivati da nam je zaista stalo do Krista Gospodina. A Krista Gospodina na ovome svijetu ne može se voljeti ako se ne voli ljude oko sebe. On se u jednoj od prispodoba koju je izrekao usporedio s bolesnikom, sa zatvorenikom, s golim, s bosim, s gladnim – sa svim ljudima koji su u bilo kojemu obliku potrebe. I onaj tko priskače u pomoć takvima, Isus kaže, da priskače u pomoć njemu… Ne postoji, draga braćo i sestre, kršćanska vjera osim kroz ljubav prema braći i sestrama, osim kroz Kristov primjer ljubavi prema braći i sestrama. I treći, sastavni dio ovoga što zovemo nasljedovanje primjera Blažene Djevice Marije jest da Gospu časti samo onaj tko poput Blažene Djevice Marije Krista donosi i daruje ljudima oko sebe.
Nadbiskup je istaknuo da je vjernike i tu večer u Komušini okupila vjera u uskrsnuće i život vječni jer ništa u životu čovjeka nije tako snažno kao želja da živi. „Molim zajedno s vama zagovor Blažene Djevice Marije da nas sve blagoslovi kako bismo svakoga dana obilovali djelima Gospodnjim, odnosno kako bi naše ispovijedanje vjere riječima pratila naša životna djela, naše egzistencijalno i cjeloživotno pristajanje uz Krista Gospodina i primjer Blažene Djevice Marije koja ga je slijedila.“
Na misnom slavlju su asistirali bogoslovi Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa, a pjevanje je predvodio zbor župe sv. Antuna Padovanskog iz Žepča pod ravnanjem vlč. Predraga Stojčevića.
Tijekom noćnih sati s 14. na 15. kolovoz održan je križni put, klanjanje pred Presvetim te cjelonoćno molitveno bdijenje uz čudotvornu sliku Gospe Kondžilske.
Vrhunac ovogodišnje proslave Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo bit će procesija od komušanske crkve do brda Kondžila gdje će se slaviti sveta misa. Procesiju i misno slavlje predvodit će pomoćni vrhbosanski biskup u miru Pero Sudar.
Cijeli program proslave Velike Gospe pod nazivom „Dani Komušine 2025.“, koji je uz duhovni program uključivao i brojne druge sadržaje, održan je u periodu od 10. do 15 kolovoza. Dan posvete crkve, Dan povratka u Komušinu i slavlje sv. krizme predvodio je 10. kolovoza mons. Slađan Ćosić, generalni vikar Vrhbosanske nadbiskupije. Sjećanje na dan stradanja Hrvata općine Teslić-Komušina obilježen je trodnevnicom od 11. do 13. kolovoza.
Podsjetimo da su svi vjernici komušanskog kraja bili protjerani sa svojih ognjišta od strane srpskih snaga pred samu Velike Gospe 1992. godine. U obrani Komušine i hrvatskih mjesta u općini Teslić svoje živote je dalo 52, a ranjeno 220 branitelja. Povratak na prostore Komušine je započeo 1999. godine.
(kta)
