Utorak, 22. 7. 2025.
U ponedjeljak, 22. srpnja, u katedrali Navještenja Blažene Djevice Marije u Gospiću svečano je proslavljen blagdan sv. Marije Magdalene, Dan Grada Gospića te godišnjica posvete gospićke katedrale. Svečano misno slavlje predvodio je gospićko-senjski biskup mons. Marko Medo, uz sudjelovanje brojnih vjernika, svećenika i predstavnika društvenog i javnog života grada.
Prije mise, na Gradskom groblju sv. Marije Magdalene, molitvu je predvodio o. Anto Knežević. Tom prigodom predstavnici Grada Gospića, Ličko-senjske županije i brojnih udruga položili su cvijeće i zapalili svijeće u znak sjećanja na sve preminule građane i hrvatske branitelje.
Nakon mise, biskup Medo predvodio je molitvu i odrješenje kod središnjeg križa u blizini katedrale i spomenika dr. Franji Tuđmanu, moleći za sve pokojne hrvatske branitelje i građane Gospića.
Na misi je sudjelovao i fra Petar Žagar, redovnik rodom iz Zavalja, župe u Bosni i Hercegovini koja teritorijalno pripada Gospićko-senjskoj biskupiji. Tom je prigodom darovao gospićkoj katedrali svečano ukoričeni evanđelistar.
U svojoj propovijedi, biskup Marko Medo istaknuo je duboko duhovno značenje trostrukog slavlja i potrebu da vjernici ne zaborave ono temeljno – Isusa Krista kao srce i središte vjere.
„Različiti su darovi, a isti Duh; različite su službe, a isti Gospodin; i različita su djelovanja, ali isti Bog koji čini sve u svima“, započeo je biskup, citirajući Prvu poslanicu Korinćanima. „Ova misao najbolje sažima našu različitost u poslanju i ono što stvara naše zajedništvo, a to je naša vjera u Isusa Krista.“
„U ovoj svetoj misi slavimo uskrslog Krista. On je srce i središte svega: naše vjere, naše katedrale, našega grada i naših osobnih života.“
Biskup je posegnuo i za riječima velikog kršćanskog mislioca Romana Guardinija, koji u djelu Bit kršćanstva ističe da središte vjere nije neka ideja, poruka ili moral, već osoba – Isus Krist. „Mi nismo kršćani zato što nešto radimo… mi smo kršćani prije svega zato što je naš život povezan s imenom i osobom Isusa Krista – kojega smo susreli i koji mijenja naš život, baš kao što se to dogodilo Mariji Magdaleni.“
Posebno snažan odjek imao je biskupov poziv na osobni susret s Uskrslim, uz podsjećanje da i sami, poput Marije Magdalene, trebamo postati svjedoci: „Magdalena nije mogla zadržati za sebe ono što je doživjela. To joj je promijenilo život i to prenosi drugima. Susret s uskrslim Kristom mijenja život, sve mijenja. Život postaje ispunjen i ostvaren. Isus je živ!“
U simbolici Evanđelja koje govori o vrtu i praznom grobu, biskup je rekao: „Za nas, koji vjerujemo, u nama se događa jedan prijelaz: iz groba koji govori o smrti, porazu i izgubljenosti – u vrt koji govori o životu, radosti i punini.“
Govoreći o značenju katedrale, biskup je naglasio: „Kao što je Magdalena susrela Uskrsloga u vrtu pokraj prazna groba, tako i mi susrećemo Gospodina ovdje – u ovom svetom prostoru… I sve nas to povezuje s Onim koji je temelj naše vjere – s uskrslim Isusom Kristom.“
U drugom dijelu propovijedi, biskup Marko obratio se i civilnim vlastima, citirajući svetog papu Ivana Pavla II. i svetog Thomasa Mora kao uzor političarima: „Političko djelovanje s pravom se definira kao ‘najuzvišeniji oblik ljubavi…služenje koje se obavlja u korist društva i općeg dobra’. Vjera u Boga u životu pojedinca i zajednice izvor je velikog dobra i istine.“
Biskup je na kraju propovijedi sve okupljene potaknuo na molitvu: „Prepustimo se danas vodstvu svete Marije Magdalene. Povjerimo joj svoje molitvene nakane – osobne, ali i nakane naših građana. Neka ovo slavlje bude podsjetnik na ono bitno – Isusa Krista.“
