U ovom broju obraditi ću figuru voditelja liturgijskog zbora odnosno dirigenta ili zborovođe. To je jedna od važnih uloga prisutnih u liturgijskom slavlju zajedno s predsjedateljem slavlja, poslužiteljima oltara, zborom, pukom ili orguljašem. Voditelj liturgijskog zbora nije isključivo osoba koja djeluje u katedrali ili važnim svetištima, nego naprotiv, može voditi zbor u svakoj župi tako da aktivno i konkretno pomaže u “actuosa participatio” svih onih koji slave Otajstvo Krista utjelovljenog, na križu žrtvovanog i uskrslog za nas. Prisustvo voditelja zbora, te samog zbora, psalmista i orguljaša u svakoj našoj zajednici ukazuje na vitalnost župe i aktivno pastoralno djelovanje župnika.
Kompetencije voditelja zbora
Svećenik ili laik, zborovođa u župi, katedrali ili bazilici, voditelj mješovitog zbora, zbora mladih, dječjeg zbora ili pučkog zbora, mora imati tehničko – glazbene vještine potrebne za ispunjavanje ove uloge, bez obzira na repertoar i kontekst u kojem će glazbeno djelovati.
Temeljne vještine liturgijskog zborovođe sažela sam u četiri točke:
Uz neizostavne tehničke uvjete, dodala sam i petu točku koju bismo mogli definirati kao “iskustvo”, a vezanu uz pedagoške i psihološke aspekte ove profesije.
Tehničke vještine
Prije svega, dirigent ne može tražiti od svojih pjevača ono što on sam nije u stanju učiniti: voditelj zbora mora znati pjevati, mora znati pravilno koristiti instrument – glas. Točno poznavanje vokalne tehnike, počevši od svakodnevne i svjesne upotrebe vlastitog glasa, temeljni je uvjet za dirigiranje.
Međutim, za razliku od kantora, voditelj zbora također mora imati “oko koje čuje”, uho koje analizira i razlikuje, dobru memoriju i glas koji postaje uzor pjevačima. Voditelj zbora treba posjedovati solidnu gestualnu tehniku dirigiranja.
Prečesto zaboravljamo da je zbor živi instrument, sa svojom osobnošću, osjetljivošću i dostupnošću, a ne osobna teretana u koju dirigent odlazi ojačati mišiće ruku. Čak ni pomicanje ruku “sa svojstvima jezika” nije jamstvo savršenog uspjeha glazbene izvedbe, već samo precizne, pravilne i razumljive “neverbalne komunikacije” sa svojim zborom, iz koje se može izgraditi zajednički hod prema uspjehu.
Nastavne vještine
Tko pjeva, pjeva riječ, ne pjeva note. Od gregorijanskog pjevanja nadalje, glazbu prekriva riječ. Svaka dobra izvedba ne može se odvojiti od preliminarnog procesa analize teksta u cilju definiranja ispravnog čitanja, razumijevanja, dikcije i interpretacije pjevanog teksta. Bitno je prisvojiti odnos koji tekst stvara s melodijskom linijom, s harmonijom, ritmom, frazama, udasima, interpretacijom.
Voditelj zbora mora znati razliku između psalma, antifone, poklika, moteta ili madrigala, posebno pred zborom amatera i početnika. Voditelj zbora je prije svega učitelj. Mora biti sposoban odgajati za prepoznavanje Ljepote, njezinih mjera i proporcija; mora imati na srcu formiranje pjevača za sposobnost slušanja sebe i drugih oko njega. Dobra izvedba ne može se ograničiti samo na usklađeno čitanje nota, otpjevano u taktu i zajedno uz prekrasan zvuk. Ako voditelj zbora želi predložiti proučavanje i izvedbu skladbi koje se odnose na različite povijesne trenutke i/ili daleke od našeg vremena, prikladno je da, kao što se događa u instrumentalnom području, glazbu smjesti u vremenu kojemu pripada, te znalački pristupi prema svakoj skladbi.
Organizacijske i upravljačke sposobnosti
Važno je imati na umu i voditi računa o sposobnosti zbora, te o izboru skladbi koje neće biti prezahtjevne zboru. Zato voditelj treba znati dobro planirati probe i odabirati glazbeni repertoar kojim će moći glazbeno rasti sa svojim zborom.
Liturgijske vještine
Voditelj zbora mora poznavati liturgijski repertoar cijele liturgijske godine od stare hrvatske baštine sve do danas. Specifična i precizna glazbena izobrazba voditelja liturgijskog zbora temelji se na ministerijalnom poslanju u kojem treba:
- produbljeno poznavati liturgiju, njezine dijelove i specifičnosti njezine animacije i vođenja
- poznavati orguljašku praksu
- poznavati gregorijanski koral
Zborovođa psiholog i duhovan čovjek
U uvodu smo spomenuli one kompetencije koje smo definirali kao “iskustvo”, povezane s pedagoškim i psihološkim relacijskim aspektima rada voditelja zbora. U odgojnom odnosu, uz potrebnu i neizostavnu dozu autoriteta, osjetljivost, taktičnost, uljudnost i pažljivost prema pjevačima temeljne su kvalitete za rad s jednom skupinom ljudi. Tek kada se nađe pred osobom koja posjeduje sve te karakteristike zbor će u dirigentu prepoznati vodstvo i onu voditeljsku ulogu koja nikada ne može izostati. U konačnici, o voditelju zbora govorimo kao o glazbeniku koji zna dirigirati, pjevati, skladati, koji zna svirati i koji zna svoje znanje prenijeti drugima sa strašću i ljubavlju. Dakle mora biti svestran glazbenik jer će samo tako moći svjesno vršiti svoju zadaću u liturgijskom slavlju.
Ne smijemo zanemariti i njegovu duhovnu formaciju kao vjernika i čovjeka molitve.
