Pjevanje Božanskog časoslova » Tekstovi

Crkvena glazba

Andrejka Srdoč Geraci

02.02.2023.

Liturgija časova je službena molitva Crkve. Svrha liturgije časova je posvetiti dan i cjelokupno čovjekovo djelovanje.

Tko može moliti časoslov?

Oduvijek se ova molitva smatrala nešto što spada samo na svećenike, redovnike i redovnice jer po svojoj službi i načinu života mogu lakše obdržavati ovaj ritam svakodnevne molitve.  Međutim, dokumenti Drugog vatikanskog sabora promiču molitvu časoslova i među laicima i laičkim udrugama, te pozivaju duhovne pastire da mole barem Večernju nedjeljom i većim blagdanima (SC 100). Potiču se i obitelji, kao „kućne Crkve“, ne samo da mole zajedno, već – u granicama svojih mogućnosti – da slave poneki dio liturgije časova i na taj se način što tješnje uključe u „moleću Crkvu“ (Opća uredba liturgije časova br.27).

Porijeklo časoslova

Molitva časoslova je židovskog porijekla, naime pobožni Židovi molili su psalme ujutro, poslije podne i uvečer. I Isus je s apostolima molio psalme. Najpoznatija takva molitva izrečena je na križu, iz Psalma 22: „Bože moj, Bože moj, zašto si me ostavio?“ Prva Crkva nastavlja moliti psalme i svakog dana se okupljala na jutarnje i večernje pohvale. Kasnije je ovaj običaj u samostanima prerastao u molitvu sedam ili osam puta dnevno, prema riječima svetoga Pavla: „Bez prestanka se molite!“ (1 Sol 5,17)

Svrha molitve časoslova

Svrha liturgije časova je posvetiti dan i cjelokupno čovjekovo djelovanje. Crkva je 150 biblijskih psalama rasporedila tako da je nastao krug molitve. Trenutno ovi psalmi tvore četverotjedni Psaltir (zbir svih psalama). U toku ta četiri tjedna svaki se psalam barem jednom izmoli (ako se mole svi „časovi” u danu).

Struktura molitve časoslova u jednom danu