U Domu pastoralnih susreta Domus Laurana u Lovranu otvoreni su 4. Mediteranski teološki susreti na temu “Od dogme do dijaloga: teologija pred suvremenim izazovima”. Susrete je otvorio pozdravnim govorom riječki nadbiskup Mate Uzinić, izrazivši dobrodošlicu svim sudionicima i naglasivši važnost dijaloga i teološkog promišljanja u suvremenom kontekstu.
“Izražavam svoju radost i svima želim da se osjećate dobrodošli u ovu kuću duhovno-teoloških susreta i okrepe”, poručio je nadbiskup Uzinić okupljenima na otvaranju.
Obljetnica Riječke nadbiskupije – povijest kao izazov teologiji
U svom uvodnom govoru nadbiskup je istaknuo da se ovogodišnji susreti odvijaju u godini kada Riječka nadbiskupija obilježava stotu obljetnicu osnutka.
“Na prvi pogled sto godina može izgledati malo u odnosu na starije biskupije, ali naš specifičan povijesni i geografski kontekst – ratovi, društvene promjene, etničke napetosti – čine ovu obljetnicu obvezom i povodom za znanstveno-historijsko, humanističko i teološko promišljanje”, istaknuo je Uzinić.
Posebno je naglasio kako pridjev “mediteranski” u nazivu susreta govori o Rijeci kao sjecištu Mediterana i Srednje Europe – prostoru gdje su kroz povijest nastajala i sudarala se društva i identiteti, često kroz bolne procese migracija, progona i etničkih podjela. “Želimo ovu obljetnicu obilježiti ne samo liturgijski i svečarski, nego i kao priliku za otvoreno suočavanje s prošlošću, bez gorčine i zlopamćenja, tražeći dijalog i nove odnose sa starim zavičajem.”
Jubilej 2025. i teologija nade
Druga važna točka nadbiskupova govora bila je povezana s pripremom za jubilarnu 2025. godinu koju je papa Franjo proglasio godinom nade. Nadbiskup Uzinić je istaknuo kako i Mediteranski teološki susreti žele pridonijeti tom pozivu, promičući teološku i ljudsku nadu u bolji svijet. “Naš susret neka bude znak nade – ne površne i neobvezujuće nade – nego odgovorne i radne nade koja se očituje u zauzimanju za mir, pravdu, brigu za Zemlju i nenasilje među ljudima i vjernicima”, rekao je Uzinić. Podsjetio je kako jubilarna godina, u židovsko-kršćanskoj tradiciji, znači i “godinu milosti” – vrijeme oprosta i pomirenja. Pozvao je sudionike da teologiju promišljaju kao poziv na praštanje i milosrđe, ističući da bez konkretnog opraštanja nema budućnosti: “Bog u kojega vjerujemo je Bog milosti i praštanja. Ne lakoga, nego onoga gotovo nemogućeg opraštanja koje ni sami sebi ne bismo dali.”
Teologija – poziv na odgovornost i dijalog
Govoreći o teologiji kao glavnoj temi susreta, nadbiskup je podsjetio na odgovornost teologa da govori o Bogu na smislen i relevantan način. “Sloboda teološkog mišljenja i dijalog nužni su u našim Crkvama i društvu. Teologija ne smije biti kabinetska, nego životno poslanje koje svjedoči vjeru u Boga koji mijenja živote na bolje.” Naglasio je opasnost praktičnog relativizma, licemjerja i duhovne svjetovnosti koja često zamjenjuje autentičnu vjeru, te upozorio na kušnju isključivosti i formalizma u religijskom govoru i praksi.
Tema susreta: Od dogme do dijaloga
Poseban naglasak stavljen je na ovogodišnju temu susreta: “Od dogme do dijaloga”. Nadbiskup je podsjetio na povijesni put od Nicejskog koncila 325. godine, koji je definirao temelje kršćanske dogme, do Drugog vatikanskog koncila, koji je otvorio vrata dijalogu Crkve sa suvremenim svijetom. “Možemo biti dogmatski ispravni, ali stvarno licemjerni. Ovim susretima želimo promišljati o ulozi teologije koja ne odustaje od istine vjere, ali traži dijalog i razumijevanje u pluralnom svijetu.” Posebno je istaknuo važnost promišljanja o Kristovom identitetu i utjelovljenju – ne kao apstraktne dogme, nego kao životne stvarnosti koja oblikuje odnos prema drugima, osobito prema onima koji su isključeni ili marginalizirani.
Ekumenska i međureligijska dimenzija
Uz naglasak na kršćanski dijalog, nadbiskup Uzinić istaknuo je i važnost međureligijskog razgovora, osobito s muslimanskim i židovskim sugovornicima. “Isus Krist nije samo ‘kršćanska stvar’. On je dio ozbiljnog međureligijskog susreta – za kršćane Mesija i Božji Sin, za muslimane Božja Riječ i prorok. Taj dijalog zahtijeva istraživanje, slušanje i međusobno poštovanje.” Podsjetio je i na povijesne utjecaje kršćanske teologije na rani islam, naglasivši koliko su ovakvi susreti važni za bolje razumijevanje i mirniji suživot.
Zahvala i poziv na zajednički rad
Na kraju svoga obraćanja, nadbiskup Mate Uzinić zahvalio je svima koji su pridonijeli organizaciji susreta – suradnicima, dobrotvorima i osoblju doma – te pozvao sve sudionike na otvoreni, iskreni i plodni dijalog. “Neka naši Mediteranski teološki susreti budu susreti hodočasnika nade i teologa milosrđa koji se zalažu za istinu i pravdu, ali životom svjedoče da bez opraštanja nema budućnosti.”
Na ovogodišnjim Susretima, koje organizira Riječka nadbiskupija, sudjeluje četvrdesetak polaznika iz: BiH, Sjeverna Makedonije, Srbije, Italija, Slovenije, Njemačke, Srbije i Hrvatske. Kako bi ova škola u svojim teološkim promišljanjima bila dodatno obogaćena i ekumenski i međureligijski otvorena, među predavače su uz katoličke uključeni pravoslavni, protestantski i islamski teolozi: Lejla Demiri (Sveučilište u Tübingenu), Johanna Gustafsson Lundberg (Lund University), Marko Medved (Sveučilište u Rijeci), Sergio Massironi (Università Cattolica del Sacro Cuore) i Vladan Perišić (Sveučilište u Beogradu). Oni će sudjelovati na javnoj tribini koja će se održati u srijedu 16. srpnja u 20 sati u Velikoj dvorani Nadbiskupskog ordinarijata u Rijeci.
Tradicionalno, uoči službenog otvorenja, u nedjelju 13. srpnja služena je u večernjim satima misa u župnoj crkvi sv. Jurja mč. u Lovranu na kojoj su sudjelovali sudionici Susreta, a predvodio ju je riječki nadbiskup Mate Uzinić.
Objavljeno: 14. srpnja 2025.
