Duhovna svjetovnost » Tekstovi
Kršćanski život

Duhovna svjetovnost » Tekstovi

Papa Franjo 5. kolovoza uputio je pismo svećenicima Rimske biskupije. „Osjećam da putujem s vama i želio bih da osjetite da sam vam blizu u radostima i žalostima, u planovima i nevoljama, u gorčinama i pastirskim utjehama“, započinje Papa svoje pismo. U svojoj dosljednoj skromnosti Papa im se obratio kao rimski biskup, kao pastir svojim prvim suradnicima, ali odmah je bilo jasno da to pismo nije upućeno samo njima. Papa u pismu rimskim svećenicima govori zapravo svim svećenicima, ali i svima nama, svim vjernicima. Pismo su prenijele mnoge agencije pa tako i IKA.

Papa je svećenicima zaželio da Rimska Crkva njeguje zajedništvo i bude primjer „suosjećanja i nade, uvijek sa svojim pastirima, uistinu uvijek spremnima i voljnima (pro)širiti Božji oprost, poput rijeka milosrđa koje taže žeđ današnjeg čovječanstva.“

No, Papa svećenike, a posredno i sve vjernike, u pismu upozorava na ljudske slabosti koje su zaprjeka na željenom putu. Kao najveću suvremenu napast istaknuo je duhovnu svjetovnost. Pojam je o. Henri de Lubac u vrijeme 2. Vatikanskog sabora definirao kao „najveću opasnost za Crkvu”. (Meditacija o Crkvi, Milano 1965, 470). Papa Franjo objašnjava kako je to način života koji duhovnost svodi na privid. „Zavodi nas da budemo ‘trgovci duhom’, ljudi odjeveni u svete forme, a koji u stvarnosti nastavljaju razmišljati i djelovati prema duhu i modi svijeta. To se događa kada dopustimo da nas opčine zavodljivosti prolaznog, prosječnost i navika, iskušenja moći i društvenog utjecaja. Te iznovice, taštinom i narcisoidnošću, doktrinarnom nepopustljivošću i liturgijskim esteticizmom, oblicima i načinima u kojima se svjetovnost ‘skriva iza privida pobožnosti pa i ljubavi prema Crkvi’, a zapravo se ‘sastoji u tome da se ne traži Gospodin nego ljudska slava i osobna dobrobit’“, piše Papa pozivajući se na svoju encikliku Radost Evađelja (Evangelii gaudium) iz 2013. godine.  

S obzirom da se obraćao prvenstveno svećenicima, Papa je istaknuo kako duhovna svjetovnost, kad uđe u srce pastira, poprima poseban oblik, klerikalizam. Pozvao je svećenike da ne popuste napasti, možda i nesvjesno, i da pomisle da su superiorni, privilegirani, iznad ostaloga svetog Božjega puka. No, klerikalizam nije napast koja napada samo svećenike može pogoditi svakoga. „Doista, može se preuzeti ‘klerikalni duh’ u vršenju službi i karizmi, živeći vlastiti poziv na elitistički način, zavijen i umotan u vlastitu grupu te podižući zidove prema van, razvijajući posesivnost veza s obzirom na uloge u zajednici, njegovanje bahatih i hvalisavih stavova prema drugima“, upozorava Papa.

Naravno, u svom pismu papa Franjo daje i poticaje što činiti. U njima se poziva na još jednog teologa iz vremena 2. vatikanskog sabora, o. Yvesa Congara, dominikanca, promicatelja Crkve kao zajednice vjernika i reforme Crkve u suvremenom društvu. Govoreći o smjeru kojim bi Crkva trebala hodati, Papa koristi Congarovu misao objavljenu 1972. godine: „Riječ je o povratku k izvorima Radosne vijesti, otkrivanju svježih sila i energije za prevladavanje navika, o ubrizgavanju novog duha u stare crkvene ustanove, kako ne bismo završili kao Crkva ‘bogata svojim autoritetom i sigurnošću, ali premalo apostolska i osrednje evanđeoska’“ (Vera e falsa riforma della Chiesa, Milano 1972, 146).

Riječi pape Franje i koncilskih teologa koje je citirao upućene su i nama, vjernicima Riječke nadbiskupije. Duhovnu svjetovnost i ostale devijacije kršćanskog života, koje nisu vjerne poruci Isusa Krista i ne nasljeduju njegovo djelo, Riječka nadbiskupija pokušat će nadvladati sinodalnim načinom življenja crkvenosti. Smjernice za to daje nam temeljni pastoralni plan i poruka riječkog nadbiskupa na početku nove pastoralne godine. Nije to dokument kojemu je cilj postaviti detaljne upute što treba, a što ne treba činiti niti je to program sa što više raznih manifestacija u kalendaru. To je poziv i poticaj na način života, međusobne komunikacije, molitve i povezanosti s Bogom i bližnjima.

Kako navodi Instrumentum laboris, radni dokument za provođenje Sinode biskupa koja u listopadu započinje u Vatikanu: “Svrha sinodalnog procesa nije proizvesti dokumente, već otvoriti horizonte nade za ispunjenje poslanja Crkve.”

Danijel Delonga

[email protected]

Hvaljen Isus i Marija 👋
Drago nam je što Vas vidimo!

Pretplatite se na naš bilten s vijestima!

Ne šaljemo neželjenu poštu!

Povezani članci

Koje je najvažnije pitanje koje će vam se ikada postaviti?

Katoličke vijesti

Što moram učiniti da se spasim? Katolički odgovor na Lutherovu “vjeru”

Katoličke vijesti

Početnica o katoličkim književnicama

Katoličke vijesti
Katoličke vijesti