Na misi zadušnici i komemoraciji u Budimpešti u crkvi sv. Emmericha mađarski redovnici i redovnice prisjetili su se proteklog vikenda 75. obljetnice od prisilnog raspuštanje redova i družbi te gašenja brojnih samostana i zajednica što su 1950. nasilno provele komunističke vlasti. „Tama tog vremena nije mogla ugasiti svjetlo“, rekao je u crkvi sv. Emmericha predsjednik mađarske Konferencije redovničkih poglavara o. Viktor Zsodi na obilježavanu na kojemu su sudjelovali i predsjednica Konferencije redovničkih poglavarica s. Emma Nemeth i apostolski nuncij u Mađarskoj Michael W. Banach, prenio je Kathpress. Uklanjanje njihova habita i zatvaranje samostana nije moglo uništiti unutarnji poziv redovnika. Ta unutarnja odanost, u tim olovnim vremenima, održavala je mnoge koji su morali raditi u tvornicama, bolnicama ili poljoprivredi.
Tadašnje mađarsko komunističko vodstvo smatralo je katoličke redovnike i redovnice neprijateljima „narodne demokracije“. Do ljeta 1950. država je gotovo u potpunosti ograničila aktivnosti redovničkih zajednica, a brojne samostane nasilno zatvorila. Te godine, 30. kolovoza, provedena je odluka o prestanku aktivnosti redovništva. Iznimke su napravljene tek za neke redove koji su djelovali u prosvjeti: benediktince, pijariste, franjevce i školske sestre.
Članovi raspuštenih redova morali su napustiti svoje samostane u roku od tri mjeseca. Mnogi od njih su internirani, a tisuće redovnika ostale su bez krova nad glavom. Država je oduzela pokretnu i nepokretnu imovinu redovničkim družbama i zajednicama. Dekret o raspuštanju redova ukinut je tek 1989.
“Bog zove i danas”
Posljedice represije između 1948. i 1989. osjećaju se u Mađarskoj još i danas unatoč obnovi vjerskog života nakon pada komunizma. Danas u Mađarskoj postoji 90 redovničkih zajednica s ukupno 1146 člana, 633 redovnice i 513 redovnika. Prosječna dob je 57 godina. Teme pastorala zvanja, promicanja mladih, starenja zajednica i ljudskog dostojanstva središnje su teme redovništva u Mađarskoj što je jasno istaknuto i na komemoraciji.
„Zajednička razmjena i suradnja između redova posebno je važna u vremenima rastuće društvene nesigurnosti“, rekao je za Kathpress o. Zsodi. „Tamo gdje se izazovi rješavaju zajednički, vjerodostojnost svjedočanstva Crkve je veća.“
S. Nemeth također je naglasila da svaki oblik suradnje šalje važnu poruku u sve polariziranijem društvu. Pitanje ljudskog dostojanstva – razvijeno u zajedničkom projektu između članova redova i laika – posebno pokazuje kako Crkva i redovi mogu imati konkretan društveni utjecaj. Planirani su i filmski projekti o zvanjima. „Bog i danas zove – i postoje ljudi koji ga čuju“, izrazila je svoje uvjerenje s. Emma Nemeth.
(kta)
