U Nikaragvi je prakticiranje vjere postalo čin otpora te se pod režimom Daniela Ortege kršćanske vjerske zajednice suočavaju sa sustavnom strategijom ekonomske iznude prerušene u regulaciju. Njime se propisuje da Crkve moraju plaćati mjesečne poreze kako bi nastavile poslovati u zemlji.
Porez s jasnim posljedicama za Crkvu
Predstavnici kršćana u zemlji slažu se s aktivistima za ljudska prava da Vlada nameće proizvoljne poreze Crkvama i kršćanskim organizacijama kako bi crkvene institucije, škole ili socijalni programi mogli nastaviti s radom. „Ili plaćaju mjesečno ili se zatvaraju, imovina im se konfiscira i protjeruju se iz zemlje“, objašnjava nikaragvanska odvjetnica Martha Patricia Molina za Open Doors; ona je autorica izvještaja „Nikaragva: Progonjena Crkva“.
Camila, lokalna zaposlenica Open Doorsa, upoznata je s ozbiljnim posljedicama financijskoga pritiska na Crkve. Pogotovo u siromašnijim ruralnim područjima, kršćanske zajednice bile bi doslovno „financijski ugušene“ nametnutom zakonskom reformom iz kolovoza 2024. godine.
Ucjene bez pravne osnove
Međutim, praksu vlasti teško je dokumentirati: „Nema naloga ni potvrda. Osim toga, pogođeni se boje govoriti. Ako nešto kažete, doći će po vas“, rekao je svećenik s kojim je razgovarao portal Infobae. Odvjetnica Molina prikupila je desetke svjedočanstava prognanih svećenika. U skladu s tim, mnoge zajednice plaćaju kako bi izbjegle raspuštanje ili kako bi mogle nastaviti koristiti imovinu koju je oduzela država. „Vrlo je vjerojatno da je ova praksa raširena i da je koriste i druge civilne organizacije“, kaže Molina.
Od 2018. godine režim je zatvorio više od 5600 nevladinih organizacija na temelju različitih razloga, od navodnih administrativnih nepravilnosti do optužbi za „destabilizirajuće aktivnosti“.
Crkva kao ideološka meta
„Istina koju Crkva naviješta predstavlja prijetnju službenomu narativu“, objašnjava pastor Emiliano. Vjera je u očima režima subverzivni čin ako nije u skladu s normama onih koji su na vlasti. „Ili ćete im se pridružiti i prakticirati lažno kršćanstvo, ili ćete snositi posljedice“, kaže pastor opisujući implicitnu poruku Vlade. Napetosti nisu novost. U 2018. godini Katolička crkva odigrala je ključnu ulogu posrednika u društvenim prosvjedima, označivši konačni prekid odnosa s državom. Od tada su kazneni progoni postali sofisticiraniji i uključuju porezne i pravne elemente iznude. Unatoč strahu, mnoge se zajednice odlučuju oduprijeti. Neki kršćani čak vide progon kao priliku da se vrate korijenima kršćanske vjere.
Samo u 2024. godini Open Doors dokumentirao je više od 500 napada na kršćane ili crkve u Nikaragvi. Preko 60 % slučajeva odnosilo se na zatvaranje, oštećenje ili oduzimanje imovine. Ostali incidenti uključivali su nadzor, pritvaranje, prisilno preseljenje i ekonomsku iznudu.
(kta)
