Oko 18 sati nekoliko naoružanih muškaraca upalo je u crkvu i otvorilo vatru na vjernike. Oko 400 ljudi okupilo se na nedjeljnoj službi u grčkoj pravoslavnoj crkvi sv. Ilije u Damasku. Najmanje jedan napadač, za kojega se sumnja da je pripadnik terorističke organizacije Islamska država (IS), aktivirao je pojas s eksplozivom u glavnoj lađi crkve. Dvojica mladića, braća iz zajednice, pokušala su zaustaviti atentatora – obojica su dala život za druge. Sirijske vlasti govore o ciljanom terorističkom činu protiv kršćana. Dvojica osumnjičenika uspjela su pobjeći. Bilo je najmanje 25 mrtvih i desetci teško ozlijeđenih koji se još uvijek bore za život.
Grčka pravoslavna crkva sv. Ilije, važno vjersko središte s pripadajućim samostanom i školom, teško je oštećena. „Mjesto mira postalo je mjesto straha“, rekla je redovnica Jihane Attala, ravnateljica susjedne grkokatoličke škole.
Meta su kršćani u Siriji
Napad naglašava zabrinjavajući razvoj događaja: kršćani u Siriji godinama su sve više meta islamističkih skupina. I prije građanskoga rata činili su desetak posto stanovništva. Procjenjuje se da je danas u zemlji preostalo samo 300 000 do 700 000 kršćana. Mnogi su raseljeni ili su emigrirali. Neprestani napadi, diskriminacija i uništene crkve uzdrmali su osjećaj sigurnosti zajednice. Al-Duwaila je u prošlosti bila poprište ekstremističkih provokacija. Prema izvještaju Linz Christian Orient Initiative (ICO), od kršćana se u posljednje vrijeme sve više otvoreno traži obraćenje – čine to čak i izravno ispred crkava.
Reakcije: Val solidarnosti
Napad je izazvao nacionalne i međunarodne reakcije. Sirijski premijer Ahmed al-Sharaa govorio je o „kukavičkome pokušaju destabilizacije“ zemlje. Socijalna ministrica Hind Aboud Kabawat, i sama kršćanka, posjetila je mjesto zločina i najavila državnu pomoć.
Posebni izaslanik UN-a Geir Pedersen nazvao je taj čin „gnusnim zločinom“. Crkveni čelnici poput pape Lava XIV., pravoslavnoga patrijarha Bartolomeja i moskovskoga patrijarha Kirila također su izrazili duboko suosjećanje. Predsjednik Njemačke biskupske konferencije, biskup Georg Bätzing, govorio je o „krvavoj nedjelji“ i pozvao na konkretnu zaštitu vjerskih manjina. Međunarodna organizacija za pomoć „Crkva u nevolji“ pozvala je na žurne mjere za zaštitu kršćanskih institucija: „Ne smijemo okretati glavu!“
Kritika prijelazne Vlade
Privremena sirijska Vlada, uspostavljena nakon svrgavanja Bashara al-Assada u prosincu 2024. godine, pod sve većim je pritiskom. Iako premijer al-Sharaa redovito naglašava svoj raskid s islamističkim ideologijama, napad otkriva slabost državnih zaštitnih mehanizama. Pravoslavna patrijaršija je u oštrome priopćenju pozvala Vladu da konačno preuzme odgovornost za sigurnost svih građana. Tračak nade daje kurdsko-arapska samouprava na sjeveroistoku Sirije koja je ponudila trenutnu suradnju u borbi protiv terorizma, što je znak mogućega unutarnjeg dijaloga.
Između straha i vjere
Mnoge crkve u Damasku obustavile su sve službe nakon napada. Strah od daljnjih napada je velik. Sestra Jihane, koja osobno poznaje nekolicinu ozlijeđenih, opisala je situaciju za Radio Vatikan: „Naše su crkve uvijek pune jer su ljudi gladni mira. Ali sada postoji strah. Plakali smo – a zatim molili.“ Unatoč prijetnji, kršćanska vjera ostaje izvor nade za mnoge. „Crkva je sagrađena na krvi mučenika“, rekla je časna sestra. „Vjerujemo da je život jači od smrti.“
Izgledi: kamen spoticanja za Siriju i svijet
Napad na Sv. Iliju više je od lokalnoga terorističkog čina – on je i upozorenje i kamen spoticanja. Sirijska Vlada suočava se s izazovom vjerodostojne provedbe svojih obećanja za zaštitu. Istovremeno, međunarodna zajednica je pozvana ne samo pokazati suosjećanje, već i prinijeti stabilizaciji zemlje pružanjem konkretne potpore ranjivim skupinama. Sirija je multietnička država s vjerskom raznolikošću koja datira tisućama godina unazad. Očuvanje ove baštine – i zaštita njezinih vjernika – zadatak je koji seže daleko izvan njezinih granica.
Kršćana u Siriji prije 2011. godine bilo je oko 2,2 milijuna (oko 10 % stanovništva), danas ih je ondje tek od 300 000 do 700 000. Glavne denominacije su: grčki pravoslavci, armenski apostoli, sirijski pravoslavci i katolici raznih obreda. Važni gradovi su: Damask, Homs, Alep i Maalula. Kršćanima u Siriji prijetnje su terorističke islamističke skupine Islamska država (IS) i Hayat Tahrir al-Sham (HTS), diskriminacija te svakodnevni pritisak da se isele iz zemlje.
(kta)
