U povodu 22. obljetnice beatifikacije blaženog Ivana Merza, Udruga „Mladi za Domovinu“ organizirala je prvi „Merzfest“ u subotu 21. lipnja 2025. na Fakultetu filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, izvijestila je IKA.
Festival je okupio predavače i sudionike iz različitih područja koji su izlaganjima, svjedočanstvima i panel-raspravom aktualizirali lik i djelo blaženika te njegovu važnost za današnje društvo, a osobito za mlade vjernike.
Postulator kauze za kanonizaciju bl. Ivana Merza o. Božidar Nagy je u predavanju naglasio kako Bog preko Merčeva života poziva na svetost usred svijeta, pokazujući da laik može biti u potpunosti predan Bogu i Crkvi, a istodobno intelektualno i društveno angažiran.
„U životu blaženoga Ivana možemo uočiti pet poruka aktualne za svakoga kršćanina: kao laik povezuje svjetovnost i svetost, kao katolički intelektualac povezuje znanost i vjeru, povezan je s Crkvom preko liturgije i pape, bio je apostol mladih i gorljivi štovatelj Euharistije“, istaknuo je o. Nagy.
Profesor s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu dr. sc. Ivan Zubac naglasio je da se blaženi Ivan Merz, nakon iskustva 1. svjetskog rata i studija u inozemstvu, vratio u duboko promijenjeno društvo, obilježeno političkom nestabilnošću i duhovnim slomom. U toj novoj stvarnosti, prepoznao je potrebu za obnovom vjere i postao jedan od nositelja katoličke obnove laičkim angažiranjem.
„Blaženi Ivan se u takvoj stvarnosti vraća i zatiče ostatke ostataka nekadašnjih katoličkih organizacija. Kao pionir katoličke obnove uzima papinske enciklike, počevši od enciklike Pija XI., i na njima gradi temelj za katoličku akciju – svakodnevnu svetu misu, krunicu, klanjanje, duhovne obnove – konkretne stvari koje možemo implementirati u našoj svakodnevici“, poručio je.
Govoreći o Ivanu Merzu kao pioniru katoličke akcije u Hrvatskoj, dr. sc. Petar Bilobrk istaknuo je da je Merz cijeli svoj život posvetio profesorskom radu kroz koji je mladima prenosio crkveni senzibilitet i osjećaj pripadnosti katoličkoj i apostolskoj Crkvi.
„Smatra ga se jednim od vođa liturgijskog pokreta u Hrvatskoj, koji je težio obnovi i dubljem promišljanju liturgije. Stoga ne čudi da ga je papa Benedikt XVI. u svojoj prvoj apostolskoj pobudnici „Sacramentum Caritatis“ spomenuo već na početku zaključka kao jedinog Hrvata među 18 velikih svetaca. Velik je doprinos dao i u osnivanju brojnih katoličkih laičkih organizacija, a vodila ga je misao biskupa Antuna Mahnića da hrvatski narod treba usmjeravati prema vrhunaravnom životu“, naglasio je.
Promatrajući iz filozofske perspektive, asistent na Fakultetu filozofije i religijskih znanosti dr. sc. Dan Đaković istaknuo je da je Merz bio uvjeren da filozofija ima ključnu ulogu u ljudskom životu te je smatrao da „čovjek koji ne poznaje filozofiju na neki način ostaje slijep“ i da „nijedan student ne bi trebao proći kroz studij, a da ne upozna osnove filozofije“.
„On je rekao da bez križa, bez iskustva boli i patnje, a to je uvijek konkretno iskustvo, zapravo nema autentične filozofije. To je filozofija koja je sterilna, bez okusa, ne koristi i neće izdržati test. Samo filozofija koja je s jedne strane obasjana svjetlom objave, a s druge nije salonska ni kabinetska, nego crpi nadahnuće iz stvarnog života, iz prljavštine, teškoće, muka i križeva, u njegovu ključu je autentična i istinita“, istaknuo je.
Govoreći o blaženom Ivanu Merzu kao uzoru i zagovorniku, Mišo Lukenda, voditelj zajednice „Nanovo rođeni“, istaknuo je da Merz ima posebno mjesto u njegovu životu. S 15 godina naišao je na njegov skraćeni dnevnik „Put k Suncu“, koji mu je, kako je rekao, „odgovorio na brojna pitanja“.
„Iako sam doživio iskustvo da je Bog živ i pokušao sam tu stvarnost prenijeti na svoje društvo i mladenačke izazove, s blaženim Ivanom Merzom dobio sam jednu utjehu i nadu da je moguće da Katolička Crkva ima odgovore“, rekao je. Zajednica „Nanovo rođeni“ je Merza ubrzo prepoznala kao svoga zaštitnika, a njegova načela pretočena su u konkretan model formacije na 4 razine – duhovna, intelektualna, fizička i socijalna.
Program „Merzfesta“ zaključen je okruglim stolom „Kako živjeti Merza?“, na kojem su sudjelovali asistent na Fakultetu filozofije i religijskih znanosti dr. sc. Ante Belić, Marko Petrović iz udruge „Mladi za domovinu“, povjesničar dr. sc. Vladimir Lončarević i vjeroučiteljica Lana Špiljak Fruk iz OŠ „Ivan Merz“. Svaki je sudionik, iz svoje perspektive, posvjedočio o aktualnosti Merzova lika i djela.
Zaključci okruglog stola istaknuli su Ivana Merza kao suvremenog uzora koji ujedinjuje vjeru i razum, pokazujući kako vjera treba strukturu, Katoličku Crkvu koja usmjerava i oblikuje savjest, te kako škola može biti prostor formacije i upoznavanja bl. Merza kroz svjedočanstvo, igru i zajedništvo.
U glazbenom programu nastupili su Ivan Pribanić, dječak koji je dobio ime po blaženom Ivanu Merzu, i njegov otac, zajedno izvodeći himnu blaženiku na trubi, te glazbenica i profesorica gitare Tamara Perc s pjesmama „Božji šapat“ i „Susret“. Događaj je moderirala članica Udruge „Mladi za Domovinu“ Petra Kašnar. (kta/ika)
